Rusija je svojim jučerašnjim priopćenjem izrazila bojazan da bi američki proturaketni obrambeni sustav mogao predstavljati uvod u novu utrku u naoružanju. Takodjer je rečeno da će razvoj tog sustava skrenuti sredstva od drugih, ozbiljnih prijetnji poput borbe protiv medjunarodnog terorizma. Predsjendik Bush je u utorak objavio svoju odluku, rekavši da će proturaketni obrambeni sustav pomoći u zaštiti Amerikanaca pred prijetnjama koje predstavljaju neprijateljske države ili terorističke skupine. O ovoj temi razgovaramo s Charlesom Penom, vojnopolitičkim analitičarom pri think-thanku CATO.
Charles Pena: Radi se zapravo o deset rupa u zemlji, ispunjenih prototipom rakete-presretača, koje, u ovom trenu imaju oko 60 posto uspjeha na testovima. Stoga, mislim da nipošto ne možemo tvrditi da se radi o nekoj vrsti učinkovite proturaketne obrane. Mislim da je ovdje prije riječ o namjeri predsjednika Busha da ispuni svoje predizborno obećanje. To je otprilike kao da vam netko pokušava prodati auto koji ne vozi i, štoviše, vi znate da on ne vozi. No, on vam ga još uvijek želi prodati te kani za njega puno naplatiti pa vam kaže 'Obećajem da će jednoga dana ovaj auto voziti!'. Eto, u ovom se slučaju o tome radi. Mislim da je zaista prerano da se sustav počne postavljati. Takodjer mislim da bi bilo kakva tvrdnja da posjedujemo proturaketni štit koji funkcionira, bila pomalo neiskrena.
U medjuvremenu, Rusija je izrazila svoju zabrinutost. No, njezin je odgovor ipak umjeren, a takav je bio i čitave zadnje dvije godine, otkako Sjedinjene Države govore o proturaketnom obrambenom sustavu. To je takodjer promjena vis-à-vis ruskog ponašanja tijekom Clintonove administracije.
Charles Pena: Mislim da sada u – da tako kažem - post-post hladnoratovskom razdoblju imamo znatno drugačiji odnos s Rusijom. Predsjednici Bush i Putin imaju vrlo bliske i srdačne odnose. Rusija se politički i u gospodarskom smislu kreće ka Zapadu, tako da više nismo neprijatelji kao što smo bili tijekom hladnog rata. Mislim da se ruska zabrinutost uglavnom svodi na strahovanje da Sjedinjene Države previše odmiču pred ostatkom svijeta. Mislim da oni ne strahuju zbog vojne perspektive.
Q: A što je s ostatkom Europe?
Charles Pena: Europljani su oduvijek bili rezervirani glede proturaketne zaštite. No kad se predsjednik Bush posljednji put sastao s članicama NATO saveza, one su se uglavnom složile i Sjedinjenim Državama izrazile podršku da krenu u tom smjeru. Važnu će ulogu odigrati konačan oblik i vrsta ovog sustava. Mislim da će to uvelike utjecati na percepciju svijeta.
Predsjednik Bush je zatražio od Britanije i Danske da moderniziraju svoje radarske sustave. Kakav će biti njihov odgovor?
Charles Pena: Mislim da niti jedna od te dvije zemlje neće odgovoriti negativno, pogotovo ne Britanija koja u skoro svakom području podržava američku politiku. No, mislim da će i ostatak Europe pokušati uvidjeti kako bi oni mogli od ovoga profitirati, dok se Sjedinjene Države budu kretale ka uspostavi obrambenog štita. Jer Europljani shvaćaju da će Sjedinjene Države učiniti ono što budu željele, odnosno ono što Sjedinjene Države misle da je u njihovom interesu te da Europljani mogu vrlo malo toga napraviti kako bi to zaustavili. Dakle, u najboljem slučaju, Europljani mogu suradjivati i prilagoditi se američkoj politici te se nadati da će zauzvrat nešto dobiti.