Propagiranje ustaštva u Hrvatskoj bi uskoro moglo biti zakonom zabranjeno. Usvoji li Sabor RH vladin prijedlog zakona, nošenje i javno isticanje fašističkih simbola bilo bi kažnjivo s do tri godine zatvora.
Nakon tri godine ignoriranja problema, vlada premijera Ivice Račana konačno se s njim suočila. Uz zabranu "veličanja bivših fašističkih država i organizacija", vlada traži da javno isticanje fašističkih simbola bude kažnjivo s do tri godine zatvora.
Zakonska zabrana sve izraženijeg javnog isticanja fašističkih obilježja, radikalan je zaokret službenog Zagreba u odnosu na vlastitu trogodišnju benevolentnost i desetogodišnje HDZ-ovo toleriranje i pokušaje rehabilitiranja ustaštva.
Vlada se odlučila za ovaj potez svjesna da benevenolencija prema esktremistima nije put u Evropu, ali osim simpatizera ustaške ideologije koji se protive zabrani, oko rješenja kojeg je ponudila Vlada dvoje i raniji zagovaratelji deustašizacije države.
Goldstein: Desnica želi Hrvatsku držati podalje od Europe
Povjesničar Ivo Goldstein nije siguran da je zabrana produktivno rješenje. "Ne znam da li je to pitanje zakona, možda je i zakona, ali svakako je pitanja većeg angažmana pojedinaca u prezentaciji povjesnih činjenica," kaže Ivo Goldstein za Glas Amerike. Dodaje da, iako deustašizacija Hrvatske nije tako složen i težak proces kao denacifikacija Njemačke, problem nije lako rješiv niti se svodi na manipulaciju poviješću. "Desnica je zainteresirana da Hrvatsku drži podalje od Europe jer u europskom okruženju ne bi mogli živjeti" - kaže Goldstein.
On procjenjuje da i u slučaju povratka HDZ-a na vlast proustaške snage ne bi bile tolerirane kao u prvih deset godina hrvatske države: "Te će snage biti više na marginama nego što su bile u vrijeme Tuđmana, ali mislim da će biti jače nego što su u ovoj vlasti."
Pupovac: Tragični relikt prošlosti, ali i prijetnja državnoj sigurnosti
Izjavom da mu "žena, na sreću, nije ni Srpkinja ni Židovka", prvi hrvatski predsjednik je 1990. godine započeo seriju izjava kojima je osobno izražavao desničarska stajališta. Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac kaže da tri godine nakon Tuđmanove smrti još uvijek "odjekuje" njegova rečenica iz 1996. da je "NDH bila izraz želje hrvatskog naroda za nezavisnom i samostalnom državom".
"Bojim se da s tim nismo raščistili. S jedne strane osjećam to kao tragičan relikt prošlosti koji je snažno prisutan u suvremenoj hrvatskoj politici, a s druge strane osjećam to kao ozbiljnu prijetnju sigurnosti ove države i sigurnosti ljudi koji u njoj žive," kaže Pupovac.
Predjednik SNV-a podržava zakonsko sankcioniranje javnog veličanja bivših fašističkih država jer se "i ignoriranje pokazalo kontraproduktivnim."
Fašistički incidenti - redovna pojava
Fašistički su incidenti u Hrvatskoj postali redovna pojava - od dizanja spomen-biste zapovjedniku ustaške Crne legije Juri Francetiću u Slunju i rušenja partizanskih spomenika, preko izjava da su "ustaše bili devedest posto osloboditelji, deset posto zločinci, a partizani sto posto zločinci", do fašističkih pozdrava i nošenja crnih odora i kapa, što je najviše došlo do izražaja na koncertima Marka Perkovića Thompsona.
I koncert tog pjevača, koji je nedavno održan u Frankfurtu, nije bio izuzetak - i na njemu su se prodavale ustaške kape i značke. Njemačka policija koja osigurava svaki koncert, Thompsonov će pamtiti po najavi prosvjeda kojeg je skupina Hrvata tog dana namjeravala održati u Frankfurtu. Prosvjed nije odobren jer se, potvrđeno je Glasu Amerike u frankfurtskoj policiji, poklopio s godišnjicom Kristalne noći, 1938. godine, kada je u Njemačkoj počeo masovni progon Židova.
Maruna: Sumnjam u produktivnost takvih zabrana
"Nije važno što će jedan Thompson napraviti na koncertu u Splitu dok sve funkcionira, dok ništa nije razbijeno i dok je tako, spreman sam se boriti za nečiju slobodu misli, bez obzira što o tome mislim," kaže Boris Maruna, ravnatelj Hrvatske Matice iseljenika. On se protivi zakonskim zabranama ustaških obilježja jer smatra da će ih "procesi pred kojima se nalazi Hrvatska vratiti na margine društva kojem ulica više neće diktirati ponašanje niti će mu biti mjera."
"Ono što zabrinjava u Hrvatskoj je da se ne sankcionira običan kriminal. I dok običan kriminal prolazi 'lišo', prolazit će i stvari koje civilizacijski nisu ni poželjne ni potrebne suvremenoj Hrvatskoj, niti bilo kojoj drugoj suvremenoj zemlji" - kaže Maruna.
Klarić: To je posljedica loše ekonomije
Pučki pravobranitelj Ante Klarić smatra da je sve češće manifestiranje fašističkih obilježja posljedica loše ekonomske situacije. On nije zagovornik zakonskih zabrana. "Hrvatska nije fašistička, nije država u kojoj vlada diskriminacija i ksenofobija. U Hrvatskoj se, kao i u svim državama koje imaju socijalne i ekonomske probleme, pojavljuje takva ikonografija. Naročito je nose oni koji ne znaju o čemu se radi. Što se mene tiče, mogu je i zabraniti, ali ja u tome ne vidim nikakve opasnosti osim ružne slike. Hrvatska nije zemlja u kojoj se mogu replicirati povijesne nedaće i nevolje, mi imamo dovoljno nacionalnog iskustva da sami sebe ne vodimo u nesretnu prošlost, nikada više," kaze Klarić.
Krizmanić: Ljude od vrtića treba odgajati da budu tolerantni prema različitostima
Za razliku od pučkog pravobranitelja, psihologinja Mirjana Krizmanić uvjerena je da su fašistički incidenti rezultat ksenofobije, primitivizma i strašne netolerancije koji opisuju današnju Hrvatsku.
"Hrvatska nije sasvim balkanska zemlja, u smislu da su svi primitivni i netolerantni. Nisu, ima ljudi koji jesu toleranti. Postoji određeni tanki sloj građana u ovoj zemlji, pitanje je kad će se njih bolje čuti. A čuti će se tek onda kada ćemo početi ljude od vrtića odgajati da budu tolerantni prema različitostima" - kaze Mirjana Krizmanić.
Ona dodaje da se zakonima i zabranama ne kreira tolerancija prema drugačijim mišljenjima i svjetonazorima, niti na taj način nestaju predrasude. "Kod nas postoje strašne predrasude, čak i prema invalidima i bolesnoj djeci. Problem o kojem govorimo može se sankcionirati zakonom, ali promjene se moraju dogoditi u glavama ljudi" - kaže za Glas Amerike Mirjana Krizmanić.