Dok američki dužnosnici raspravljaju o razlozima “za” i “protiv” mogućeg rata protiv Iraka, ekonomisti već pokušavaju prognozirati njegove ekonomske posljedice. Iako je teško predvidjeti učinke takvog rata, neizvjesnost se već počela odražavati na svjetskim financijskim tržištima.
Ekonomist James Placke iz organizacije Cambridge Energy Research Associates kaže da bi ekonomske posljedice rata u Iraku ovisile o tome koliko bi rat trajao i da li bi u njemu stradala iračka naftna postrojenja. Kada u Perzijskom zaljevu započnu ofenzivne vojne operacije, tvrdi Placke, dogodit će se tri stvari: cijene nafte će porasti, cijene dionica će pasti, a cijene zlata također će ići gore. Dalje od toga, teško je predvidjeti kretanje ekonomskih trendova na dužem vremenskom planu.
Gospodin Placke kaže da se ne može isključiti mogućnost političke nestabilnosti u Iraku i prekid proizvodnje iračke nafte. U ratu u Perzijskom zaljevu 1991, Sadam Husein naredio je da se zapale kuvajtska naftna polja, kada su njegove snage potisnute iz Kuvajta. Washingtonski Centar za strateške i međunarodne studije nedavno je objavio istraživanje, u kojem se razrađuju najbolji i najgori scenariji, od kratkog sukoba do dugotrajnog rata, koji bi potaknuo politički nemir diljem Srednjeg istoka, kao i terorističke napade i izvan te regije.
Ekonomist Larry Meyer kaže da je neizvjesnost oko rata navela mnoge američke tvrtke da počnu preispitivati svoje investicijske strategije u tom dijelu svijeta te je ta nesigurnost čimbenik koji u velikoj mjeri paralizira poslovne odluke i predstavlja teret za gospodarstvo.
Iako bi američka vlada snosila troškove rata, gospodin Meyer kaže da bi za poratnu obnovu sredstva vjerojatno izdvojili i američki saveznici. No, prema njegovim riječima, duga američka okupacija Iraka predstavljala bi znatan teret za američko gospodarstvo.
Zemlje u regiji, poput Turske, Sirije i Jordana osjećaju se posebno ranjivima, jer vjeruju da će upravo one biti najteže pogođene, kao što je to bio slučaj i s ratom u Perzijskom zaljevu. Unosna pogranična trgovina i tokovi nafte bili bi obustavljeni. Strana ulaganja u regiji također bi bila prekinuta, no naglo bi narasla izdvajanja za zbrinjavanje tisuća izbjeglica. Turska i Jordan traže dodatnu američku financijsku pomoć kao cijenu svoje suradnje u ratu.
Urednik bejrutskog dnevnog lista "Daily Star" Rami Khouri kaže da bi Jordan i njegovi susjedi vjerojatno imali koristi od poslijeratne obnove Iraka, te da će, ukoliko se situacija u Iraku stabilizira, Jordanu, Siriji i svim drugim susjednim zemlja obnova donijeti nove ugovore i trgovinu u tranzitu. Od obnove Iraka imat će koristi svi u regiji.
Gospodin Khouri, međutim, upozorava da bi dugoročna američka prisutnost u Iraku mogla izazvati anti-američko raspoloženje i nasilje, koje bi moglo potkopati napore na obnovi povjerenja ulagača i stabilizaciji gospodarstva regije.