Otvorena pitanja, koja opterecuju odnose Zagreba i Sarajeva biti ce glavna tema razgovora na vrhu nakon kojeg ce se, sredinom prosinca, sastati i Međudržavno vijece za suradnju BiH i Hrvatske.
Povratak izbjeglica, rjesavanje imovinsko-pravnih odnosa, prolazak kroz Neum i koristenje luke Ploce, problemi dvostrukog oporezivanja i dvojnog drzavljanstva na vrhu su liste otvorenih pitanja koja godinama opterecuju odnose Zagreba i Sarajeva. Dvojno drzavljanstvo najaktualniji je problem, a aktualiziran datumom (1. sijecnja 2003)do kojeg, prema Daytonskom sporazumu, Hrvatska i BiH moraju sklopiti sporazum o dvojnom drzavljanstvu.
U protivnom dvojni drzavljani morat ce se odluciti izmedju bosansko-hercegovackog i hrvatskog drzavljanstva. Dvojno drzavljanstvo bilateralnim sporazumom uvjetuje i zakon kojeg je prije pet godina donio tadasnji visoki predstavnik medjunarodne zajednice za BiH. Veleposlanik BiH u Hrvatskoj Zlatko Dizdarevic kaze da u mjesec dana koliko im je ostalo da rijese problem Sarajevo i Zagreb imaju dvije opcije, potpisati bilateralni sporazum ili produziti rok za njegovo sklapanje o cemu se, dodaje, intezivno razmislja u BiH.
"Iako to nitko nece glasno da kaze ocigledno je da nije rijec samo o zakasnjenju iz nemara nego i o nekim procjenama u razlicitim politickim krugovima ovdje i u Sarajevu da ce rjesavanje tog odnosa suziti mogucnosti za razne manipulacije, glasacke, imovinsko pravne i ostale koje po definiciji na ovim prostorima uvijek nekome odgovaraju. Nadam se da ce se do Nove godine ili sporazum potpisati ili rok produziti ili cemo doci u tesku situaciju koja moze proizvesti zemljotrese druge vrste jer ce iz formalno pravnih razloga prestati vaziti postojeca dvojna drzavljanstva. Sta bi to sve to skupa proizvelo ja naprosto ne smijem niti da pomislim ali u svakom slucaju veliki problem za nas a vjerojatno i za Hrvatsku."
Sarajevo i Zagreb razilaze se na pitanju sudjelovanja dvojnih drzavljana na izborima, u prijedlogu sporazuma kojeg je poslala u Zagreb,bosansko-hercegovacka strana trazi da dvojni drzavljani glasaju samo u jednoj drzavi, dok hrvatski Ustav pravo glasa daje svakom svom drzavljaninu. Sarajevo je s Beogradom nedavno potpisalo sporazum kojim je definirano da sudjelovanje dvojnih drzavljana na izborima ovisi o zakonodavstvu svake drzave na sto bi vjerojatno pristala i Hrvatska koja upravo radi na novom izbornom zakonu.
Problem koristenja luke Ploce i prolaska kroz Neum za Sarajevo je rijesen, sporazum je ratificiran u BH parlamentu i vec dugo ceka zeleno svjetlo Sabora. Hrvatska strana problematizira postojanje sedmog clana uprave, medjunarodnog arbitra iz Suda za prava mora u Hamburgu.
Optimizam u budućnost
Veleposlanik Dizdarević:"Sve sto smo imali da ponudimo kao argumenat s jedne i s druge strane u korist zavrsetka i skidanja s dnevnog reda luke Ploce mi smo prakticno odradili i s jedne i s druge strane. Luka Ploce je sastavni dio medjunarodnog koridora od ekonomskog interesa za cijelu Evropu, ona je pocetak ili kraj koridora 5 C koji je evropski verificiran. U pitanju je dakle nesto sto je mnogo dugorocnije i vaznije ne samo za BiH i Hrvatsku nego i za Evropu, to je koridor koji spaja Panonski bazen i Budimpestu s Jadranskim morem. Mislim da ce kad tad prevladati svijest pametnih ljudi na ovim prostorima da je u interesu i Hrvatske i BiH da se ta stvar zavrsi i da profukcionira. Mozemo razgovarati o tome iz nekih drugih aspekata. Postoji validna informacija da se luka Ploca koristi kao ulaz za mnoge svercovane robe u BiH, pogotovo visokotarifne, nafta, cigarete i tako dalje i da se iz tih razloga zapravo nastoji ne urediti odnose u luci."
Veleposlanik BiH smatra da su odnosi dviju drzava bitno drugaciji nego prije tri godine bez obzira na visegodisnja otvorena pitanja i afere koje su odnose dodatno zahladjivale. U posljednjih godinu i pol dana potpisano je vise sporazuma kljucnih za gospodarske i ukupne politicke odnose dviju drzava. "Sporazumi o zastiti ulaganja ili veterinarskoj suradnji mozda nisu tako atraktivni ali su kljucne za privrednike," kaze veleposlanik Dizdarevic, dodajuci da su "dvije zemlje nedavno zatvorile i posljednji metar medjudrzavne granice cijih je svega dvanaest posto prije godinu i pol bilo pokriveno granicnim sluzbama".
Veleposlanik Dizdarević: "Nazalost jako je mnogo politickih snaga koje iz ovih ili onih razloga profitiraju iz nereda, svadja i neuredjenih odnosa. Mi danas transportiramo naftu kamionima, a citav svijet zeljeznicom, mi smo zanemarili zeljeznicu jer nam sudbinu kroji kamiondzijski lobi i zato sto se kamionima nafta moze svercati preko granice ilegalnih prelaza a zeljeznicom ne moze."
U posljednje tri godine predsjednik Stipe Mesic i koalicijska vlada radikalno su promijenili dotadasnji odnos sluzbenog Zagreba prema susjednoj drzavi. Politicari na vlasti govorit ce o prijateljskim odnosima svojih drzava ignorirajuci cinjenicu da na manjak elementarnog povjerenja ukazuju upravo otvorena pitanja koja ni oni ne uspijevaju rijesiti.
Veleposlanik Dizdarević:"Sustina je da li u cijelu pricu ulazimo s minimum pozitivne energije ili maksimumom negative. Ako hocete nesto da rijesite mozete puno brze i efikasnije, ako necete mozete to blokirati narednih pet godina. Odnosi izmedju Hrvatske i Bosne su takvi da ako pobijede destruktivne snage u ovom ili onom smislu mi mozemo rat da izazovemo za petnaest dana ponovo. Ako hocemo biti svjesni da smo na istom putu, Hrvatska malo ispred mi malo iza, da nam je cilj evropa, da su nam cilj civilizirani i uredjeni odnosi, onda cemo urediti taj prostor na najbolji moguci nacin i radit cemo to uz sve legitimne interese jednih i drugih. "