Vijest da je Žalbeno vijeće Haškog suda odbilo oba podneska hrvatske Vlade u vezi s optužniom protiv generala Janka Bobetka u hrvatskoj pravnoj i političkoj javnosti – ako je suditi po prvim reakcijama – nikoga nije posebno iznenadila. Odvjetnik Goran Mikuličić, pravni savjetnik hrvatske Vlade u odnosima s Haškim sudom, ovako je prokomentirao vijest o odbijanju hrvatskih podnesaka u Haagu.
“Naša Vlada prihvaća odluku. Vlada ne polemizira s odlukom i ne komentira odluku jer to je odluka nadležnog suda s kojim nema dalje nikakve pravne rasprave”.
Mikuličić je objasnio koji su daljnji koraci Vlade nakon ovakvih vijesti iz Haaga.
“Daljnji postupak Vlade će biti objaveštavanje tajništva Haškog tribunala o nalazu liječničkih ekperata koje je angažirao Županijski sud u Zagrebu. Oni su utvrdili da general Bobetko nije sposoban aktivno sudjelovati u postupku, zbog svog lošeg zdravstvenog stanja, i Vlada će posegnuti za odredbama pravila 59., i izvjestiti tajništvo o nemogućnosti udovoljenja zahtjevu zbog objektivnih okolnosti.
Osim pravne donosimo i političke reakcije na odluku Žalbenog vijeća u slučaju Bobetko. SDP-ovac Mato Arlović, koji je i predsjednik saborskog Odbora za ustav i poslovnik, kaže da je vladajuća koalicija bila spremna i na povoljnu i na nepovoljnu odluku Žalbenog vijeća Haškog suda.
“U tom poledu mislim da je najveća vrijetnost da je haški sud, raspravljajući o prigovorima Republike Hrvatske priznao Hrvatskoj da se može koristiti pravom koje ovi dokumenti daju i da raspravljajući o našim navodima i našim argumentima donio odluku. Drugo je pitanje što mi nismo imali dostatne dokaze da svoja stajališta i potvrdimo i da ih Haški sud prihvati.”
Iako je Vlada za pravne korake koje je poduzela oko optužnice protiv generala Bobetka imala potporu ne samo stranaka vladajuće koalicije nego i opozicije, oporbene stranke danas izražavaju negodovanje zbog načina na koji je Vlada branila interese haških optuženika, svojih državljana. Predsjednik Hrvatskog bloka, Ivić Pašalić, smatra da je Račanova Vlada od samog početka svog mandata povela pogrešnu politiku prema Haškom sudu. Problem, po njemu, potječe od saborske deklaracije koju je vladajuća koalicija izglasala još u svibnju 2000., a u kojoj je priznala nadležnost haškog suda za akcije “Bljesak” i “Oluja”.
“Prema tome riječ je o promašenoj strategiji sadašnje Vlade koja je jednostavno kulminirala dolaskom nekoliko optužnica u kojima se Vlada ponašala različito. U slučaju generala Gotovine nije napravila ništa nego je dala žalbu Carli del Ponte koja ju je ekspresno vratila natrag, a u slučaju optužnice protiv generala Bobetka, pritisnuta reakcijama u parlamentu i javnosti pokušali su nešto napraviti, ali očito pravno i politički loše”.
Pašalić, međutim, ne spominje ustavni zakon o suradnji s Haškim sudom koji obvezuje hrvatske vlasti na suradnju sa sudom, a kojeg je 1996. donijela Hrvatska demokratska zajednica, stranka kojoj je i sam tada pripadao.