Pojedini američki stručnjaci za nacionalnu sigurnost nisu sigurni da će osnivanje Ministarstva domovinske sigurnosti doista učiniti zemlju sigurnijom od mogućih terorističkih napada. Mogle bi proći godine prije nego što 22 vladine agencije ujedinjene u novo ministarstvo doista počnu efikasno surađivati na zaštiti zemlje.
Osnivanje Ministarstva domovinske sigurnosti označava najveću reorganizaciju vlade od osnivanja Pentagona nakon drugog svjetskog rata.
Potpisujući zakonski prijedlog o osnivanju novog ministarstva, predsjednik Bush je priznao da neće biti lako promijeniti funkcioniranje vladinih agencija, od kojih su neke u izravnoj konkurenciji.
"Da bi uspjeli u svojoj misiji, čelnici novog ministarstva moraju promijeniti način razmišljanja u nizu agencija koje se ujedinjavaju," rekao je predsjednik.
To će - kažu stručnjaci – biti teško. Neil Livingstone, stručnjak za terorizam, vjeruje da će situacija biti prilično kaotična: "Moglo bi se reći da Pentagon još nije uklonio sve probleme vezane uz ovu konsolidaciju. Dakle, trebat će vremena prije nego što nova agencija počne funkcionirati efikasno."
Dužnosnici 22 agencije, koje će činiti novo ministarstvo, već mjesecima se nadmeću za što veći dio proračunskih sredstava, što veće ovlasti i što bolju poziciju u hijerarhiji ministarstva.
"Organiziranje ministarstva trajat će godinama. U međuvremenu, mi ćemo i dalje ostati otvoreno društvo u svijetu u kojem će nam trebati nešto više u smislu zaštite," kaže Bruce Aitken, predsjednik Udruge proizvođača opreme za domovinsku sigurnost, nove lobističke organizacije, koju su osnovale kompanije koje se žele uključiti u utrku za proračunski dolar novog ministarstva.
"Ranije se za domovinsku sigurnost iz saveznog proračuna izdvajalo oko pet milijardi dolara godišnje. Međutim, sada smo na samom početku nečega posve novoga. Stvari se neće promijeniti preko noći," ističe gospodin Aitken.
Neki stručnjaci, međutim, upozoravaju da bi, umjesto osnivanja novog ministarstva, trebalo provesti korjenite promjene u funkcioniranju postojećih vladinih ustanova, kao što je Središnja obavještajna agencija CIA. CIA se našla na udaru kritika jer nije obratila pažnju na obavještajne podatke, koji su mogli pomoći u spriječavanju terorističkih napada na New York i Washington.
Kenneth Allard bivši dužnosnik vojne obavještajne službe, kaže: "CIA je postala dio problema, djelomično i zbog toga što još uvijek zapošljava velik broj bijelaca, protestanata s diplomama iz sovjetskih studija, koji nemaju pojma mo Iraku, al-Qaidi ili drugim oblicima vjerskog fanatizma."
Niti CIA, niti Savezni istražni ured FBI – dvije agencije na prvim linijama rata protiv terorizma – nisu ušle u sastav Ministarstva domovinske sigurnosti.