Ocjenjujući napredak Hrvatske u ispunjavanju međunarodnih obaveza, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju u posljednjem izvještaju apostrofira povratak srpskih izbjeglica i vladin “ambivalentan” pristup tom problemu. Vlada premijera Ivice Račana u proteklih pola godine donijela je važne odluke po pitanjima povratka izbjeglih Srba i povratu njihove imovine, ali OESS ocjenjuje da se odluke provode sporo. Za izbjeglice kljucni problemi ostaju birokratske prepreke u povratu vlasništva i dobivanje državnog novca za obnovu svojih uništenih kuća. Pučki pravobranitelj Ante Klarić smatra da je novac glavni razlog izostanka snažnije vladine podrške povratku izbjeglica. “Od države u kojoj je više od polovice stanovništva na proračunu, a pola milijuna ljudi ne radi, ne možete očekivati da sama riješi problem, kaže Klarić. U njegov ured svakodnevno dolaze Srbi koji traže pomoć pri povratu imovine, i Hrvati većinom iz Bosne, koji su u srpskim kućama, a do svojih ne mogu.
“Hrvatska se tek počinje riješavati lošeg naslijeđa i problema u međuvremenu stvorenih teškom ekonomskom situacijom. Velikih iskoraka ne može biti, obzirom na okolnosti, objektivne I subjektivne...Na ratom stradalim područjima ključni problem nije povreda nego uspostava ljudskih prava. Dugo je vremena problem kako uspostaviti ljudska prava na prostoru na kojem je bilo rata, stradanja, rušenja, iseljavanja, preseljavanja, istjerivanja, ubijanja. U situaciji u kojoj se, u materijalnim uvjetima traži nemoguće, a nadgradnja je takva kakva je materijalna baza, mi smo negdje na početku velikog puta na kojem treba graditi odnose, građansku kulturu, demokraciju, sustav novih vrijednosti, novi pravni sustav, novu organizaciju države i novo ponašanje ljudi,” kaže Klarić za Glas Amerike.
Glavni argument kojim pravda ocjenu o ambivalentnom pristupu Zagreba povratku srpskih izbjeglica Organizacija za europsku sigurnost I suradnju nalazi u izostavljaju problema s liste prioriteta koju je Vlada usvojila u srpnju. Upravo taj potez predsjedniku Srpskog Narodnog Vijeća (SNV) najbolje ilustrira vladin odnos prema problemu izbjeglih Srba. “Vlada je I o tom problemu odlučila šutjeti I zato je odgovorna,” kaže Milorad Pupovac dodajući da integraciju Srba u Hrvatsku dodatno otežava neefikasno pravosudje.
“Nažalost,” dodaje, “hrvatsko pravosuđe s jedne strane doista otežava da se prevlada situacija o dvije kategorije građana koju imamo, jedni koji mogu imati i ono što nije njihovo, drugi ne mogu imati što je njihovo, a kamoli ono što im po nekom općem pravu može pripadati kao i svima drugima.” Poseban su problem, kaže predsjednik SNV-a, ratni zločini i dominantna politička klima koja utječe na rad pravosuđa.
“Sve dok je takvo stanje da se o pitanju ratnih zločina ne raspravlja kao o pitanju odgovornosti za počinjeni zločin nego prije svega kao o svojevrsnoj politici dotle pravosuđe u Hrvatskoj teško može biti stabilizirano za ozbiljnu demokratsku vlast i za integraciju srpske manjine i drugih u tu istu demokratsku vlast,” rekao je Pupovac za Glas Amerike.
Reforma pravosuđa jedan je od ključnih političkih preduvjeta o kojem ovisi datum formalnog podnošenja zahtjeva za članstvo u EU.