U Pragu je u tijeku dvodnevna konferencija “Preobražaj NATO saveza”, u organizaciji instituta Aspen, nevladine organizacije za jačanje transatlantskih veza. Među sudionicima skupa su glavni tajnik NATO saveza George Robertson, bivša američka državna tajnica Madeleine Albright, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost Zbigniew Brzezinski, predsjednik Češke Vaclav Havel, bivši premijer Švedske, Carl Bilt i mnogi drugi. Povodom održavanja tog skupa i samog summita NATO saveza u Pragu, razgovarali smo s direktorom Instituta Aspen Jeffreyem Gedminom.
Po riječima našeg sugovornika, summit NATO saveza u Pragu je vjerojatno najvažniji summit u zadnjih nekoliko desetljeća, s obzirom da se donosi odluka o velikom proširenju saveza, te da se raspravlja o daljnjoj ulozi NATO-saveza, sada u razdoblju nakon terorističkih napada na Sjedinjene Države. Također će se razgovarati o kapacitetima pojedinih članica i njihovom doprinosu Sjeverno-atlantskom savezu.
Kriteriji za prijem sedam novih članica razlikuju se od prethodnih, kada je naglasak bio na demokratizaciji i reformi u zemljama postkomunističke Istočne Europe. Kao i prilikom prijema Češke, Mađarske i Poljske, kaže Jeffrey Gedmin, poziv za učlanjenje je rezultat političke odluke. Rumunija i Bugarska će biti primljene uglavnom zbog svog strateškog položaja
“Sada se u još većoj mjeri radi o političkoj odluci, jer se očigledno ima u vidu nova vrsta prijetnje, koja dolazi iz određenog dijela svijeta, a to su Srednji istok, Perzijski zaljev te središnja Azija. Znamo da postoje ćelije u Sjedinjenim Državama i širom Europe. Kad govorite o prijetnji ekstremističkog islama i pogledate na mapu, više nije aktualna linija koja je razdvajala Zapadni od ostalog svijeta u vrijeme hladnog rata. Pojavio se novi strateški centar u svijetu. Svakako, geografski položaj imat će presudni utjecaj, ali to nije jedini kriterij. Položaj zemalja kao što su Rumunjska i Bugarska igrao je važnu ulogu i ranije, a sada pogotovo," kaže gospodin Gedmin.
Upitan hoće li NATO savez igrati ulogu u mogućoj vojnoj akciji protiv Iraka, Jeffrey Gedmin kaže da to nije izvjesno, jer NATO, sastavljen od 19 članica, donosi odluke na bazi konsenzusa. Međutim, kapaciteti NATO saveza bi mogli odigrati ulogu u takvoj akciji.
“Sredstava i kapaciteti NATO saveza, kao i baze koje Sjedinjene Države imaju u zemljama članicama, očigledno bi igrali ulogu u eventualnom napadu. Ali, još uvijek se ne zna što će se dogoditi. Organizacija NATO saveza se zasniva na konsenzusu i Sjedinjene Države mogu imati vodeću ulogu, ali ne mogu diktirati. Moramo saslušati što druge članice Saveza imaju za reći u periodu pred moguću akciju protiv Iraka,” ističe naš sugovornik.
Jeffrey Gedmin naglašava da novoprimljene članice NATO saveza uz prava stječu i obveze. “Demokratske zemlje imaju obavezu da se odazovu pozivu da sudjeluju u ratu protiv terorizma”, kaže Gedmin, koji je podsjetio da je slična situacija postojala i prilikom prijema prvih istočnoeuropskih zemalja u NATO.
“Prilikom posljednjeg proširenja, kada su primljene Poljska, Češka i Mađarska imali smo sukob, odnosno intervenciju na Kosovu. Čelnici tih zemalja su svojim sugrađanima objašnjavali da ulazak u NATO predstavlja pitanje sigurnosti zemlje, ali da to članstvo iziskuje i određene obveze i rizike te vrlo realne troškove,” rekao je. Ukoliko NATO savez ne bude pokazao spremnost da se transformira u organizaciju koja će pomoći Sjedinjenim Državama da se brani od nove opasnosti globalnog terorizma, američki Kongres, koji odobrava sredstva, očigledno će izgubiti interes za Savez, kaže naš sugovornik: “Dolazimo na vrlo važno pitanje, pitanje globalne prijetnje. Za vrijeme hladnog rata postojala je zajednička prijetnja, koje sada mislim da više nema. No, današnje je pitanje “Vidimo li današnju zajedničku prijetnju na isti način? Nastojat ćemo nadići jaz u mišljenjima. Ali, ukoliko Europljani ne žele da NATO bude uključen u borbu protiv terorizma na način na koji to žele Sjedinjene Države, američki interes za Sjevernoatlantski savez bit će sve manji”.
Dvodnevna konferencija u institutu Aspen trebala bi pružiti priliku bivšim visokim američkim i europskim dužnosnicima, kao i pozvanim analitičarima i komentatorima, da razmotre upravo to pitanje, rekao je u zaključku našeg razgovora izvršni direktor Instituta Aspen.