Nedaleko od Los Angelesa, u gradiću Carson, u svom se privremenom domu nalazi jedan od iznimno zanimljivih i u svijetu poznatih muzeja – Međunarodni tiskarski muzej. U neuglednoj zgradi, pokraj ogromne robne kuće K-Mart, nalazi se zbirka antiknih tiskarskih strojeva na kojoj, tako kažu, zavidi i Muzej Smithsonian.
Muzej tiskarstva sadrži jednu od najvećih privatnih zbirku starih tiskarskih strojeva u svijetu, kaže Mark Barbour, direktor muzeja, osnovanog 1988. godine. Stotinu pedeset velikih izložaka i nekoliko tisuća manjih potječu iz osobne zbirke Ernesta Lindnera, trgovca tiskarskom opremom iz Los Angelesa. Gospodin Lindner, koji je umro prošle godine, proveo je pedesetak godina putujući svijetom i pokušavajući sačuvati tiskarske strojeve iz devetnaestog i početka dvadesetog stoljeća.
Muzej na koncu ne sadrži izloške samo iz tog perioda nego vjerno prikazuje pet stotina godina povijesti tiskarstva, kao i sve značajne tehnološke stepenice koje je tiskana riječ prošla od Guttenbergovog stroja do danas. Što se Guttenbergovog tiskarskog stroja tiče, on nije originalan – izložena je njegova vjerna kopija, koja čak i izrađuje uspomene za posjetitelje.
Od originalnih strojeva, tu je prvi metalni tiskarski stroj, Stanhope, iz 1811. godine; tu je i treći najstariji drveni tiskarski stroj u Americi, Ramage, iz 1806, kao i drugi najstariji linotip i njegovi brojni slovoslagarski konkurenti od prije stotinu godina. Tu su i rane ručne i cilindarske preše, rane ploče Rugglesa i Gordona, kao i najstariji četverobojni offset tiskarski stroj, Webendorfer iz 1936. godine.
Prezentacija strojeva, za razliku od one u većini sličnih muzeja, dinamična je i, gdje je to moguće, interaktivna. Posjetitelji mogu vidjeti, a i sami se okušati u lijevanju slova, slaganju i otiskivanju tekstova. U slučaju najstarijih strojeva, poput kopije Guttenbergove tiskare, pokazuje im se kako su se otiskivali skupocjeni tekstovi na listovima papira, unaprijed oslikanim raskošnim minijaturama.
Muzej nudi i specijaliziranog vodiča, koji, glumeći Benjamina Franklina, prikazuje ne samo kako je netko u sedamnaestom stoljeću učio zanat tiskara, nego i njegove kasnije izdavačke pothvate, pa i čitav dijapazon njegovog izumiteljstva i, kasnije, i političke mudrosti.
Jedan od najzanimljivijih izložaka je tiskarski stroj iz 1824. godine, koji, osim tiskarske povijesti, svjedoči i o ranoj uspješnosti američkog marketinga. Preša, nazvana Columbia, trebala je biti simbol mlade Amerike, pa je bila i adekvatno bogato urešena. No, u Sjedinjenim Državama, ona se pokazala, poslovno gledano, potpunim promašajem. Međutim, u Europi, postala je prava senzacija i, kao takva, sjajno se prodavala.