Odlukom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih Naroda do 15. prosinca i posljednji vojnik mirovnih snaga napustit će područje Prevlake. Prema najavama hrvatskog Ministarstva turizma na prostoru od Prevlake do rta Oštro predviđa se izgradnja turističkih kapaciteta, a prije toga potrebito je razriješiti vlasničke odnose na tom lokalitetu.
Nakon 1917. godine taj će poluotok po prvi put ponovo biti u potpunosti demilitariziran.
Od bivše Austro-Ugarske, svih državnih oblika Jugoslavije - područje od Prevlake do rta Oštro ili kako taj poluotok skraćeno nazivaju Prevlaka – sve su vlasti posebno tretirale. Stariji vlasnici zemlje na Prevlaci sjećaju se razdoblja poslije drugog svjetskog rata – do 1956. - kada je država dopustila nesmetano obrađivanje zemlje, da bi te iste godine činom eksproprijacije na Prevlaku bio zabranjen svaki pristup.
Stopostotni vlasnici zemlje na Prevlaci žitelji su Vitaljine, najjužnijeg hrvatskog naselja, kaže Luka Korda načelnik Općine Konavle. On podsjeća kako je za početak turizma na Prevlaci potrebito riješiti imovinsko-prave odnose: ”Ono što mene najviše interesira je regulirati pitanje vlasništva tih ljudi čije su se generacije rađale i umirale, a nisu mogle na svoje. Prema tome Hrvatskoj je državi dužnost i zadatak da što prije obešteti te ljude na Prevlaci , ali da oni dobiju pravičnu naknadu kako bi se kasnije počelo razmišljati o idućim koracima i planovima na Prevlaci".
U mjestu Vitaljina mještani ističu kako bi država morala vratiti zemlju vlasnicima te da je oni sami prodaju. Žiteljima je svojedobno država bila ponudila obeštećenje u visini od 82 lipe za četvorni metar zemlje na Prevlaci. Nedavno je na adrese vlasnika stigao dopis ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske po kojoj se ta odluka poništava, kazuje Cvijeto Dučić iz Vitaljine. Njegova obitelj posjeduje oko polovice zemlje na Prevlaci.
“82 lipe - to nema nigdje u svijetu, ja mislim da bi se postidio onaj tko bi ponudio na samom moru gdje je plodno zemljište takvu cijenu. Izlaz na otvoreno i zatvoreno more. Prevlaka ima uvjete kao i Hawaii! Pa to nema nikakve logike!" - tuži se ovaj stanovnik Vitaljine.
Kate Spremić kaže da za dio zemlje, koju Vitaljani ne žele prodati, mora postojati dogovor vlasnika s državom kako bi se nastavila obrađivati.
"Ja bih najviše željela da se na tom području izgradi jedno veliko turističko naselje koje će osnažiti turizam na ovom području, a sukladno tomu i mogućnost zapošljavanja domaće radne snage, kazat će osamdesetdvogodišnja Kate Spremić.
A Mare Spremić podsjeća: “Mnogo je vremena proteklo od toga kako se govori da će nam se vratiti zemlja i stalno se o tomu priča, ali od tih priča ništa se ne ostvaruje!”