Ansel Adams jedna je od monumentalnih licnosti americke popularne kulture. Njegove su fotografije americke prirode i u cijelom svijetu vrlo dobro poznate. Paul Strand, Alfred Stieglitz, Edward Weston, Dorothea Lange....sve su to velika i slavna imena americke fotografije 20. stoljeca, ali ni jedan od tih umjetnika nije izlagao vise i cesce od Ansela Adamsa.
Do svoje smrti, 1984, Adams je sudjelovao na vise od pet stotina izlozbi, domacih i medjunarodnih! Ansela Adamsa voli i slavi i akademska elita i obicna publika. Covjek, cije formalno obrazovanje je zavrsilo sa srednjom skolom, dobio je kasnije sest pocasnih doktorata, ukljucujuci i one s Berkeleya i Harvarda. Kad je, 1979, objavljena njegova 32. knjiga fotografija, ona pod naslovom “Yosemite and the Range of Light,” prodana je bila u vise od 200.000 primjeraka i tako postala jednom od najprodavanijih fotografskih monografija ikada.
Dvije godine kasnije, jedna od njegovih najpoznatijih – “Moonrise, Hernandez, New Mexico,” na drazbi je postigla rekordnu cijenu za fotografiju, prodana je bila za $71.500.00! Danas, reprodukcije Adamsovih fotografija nalazimo u adresarima, na kalendarima, posterima, cestitkama...sluze cak i kao “screen savers” na nasim kompjutorima. Ansel Adams rodjen je u San Franciscu, 1902. godine.
Mnoge dane svog djetinjstva proveo je na pjescanim dinama u blizini Golden Gate mosta. I tu dosao u bliski kontakt s prirodom koja ce postati, i ostati, glavnim izvorom njegove fotografske inspiracije. Dolinu Yosemite prvi je puta posjetio 1916, dvije godine nakon smrti John Muira, 3 mjeseca prije osnivanja americke Sluzbe za Nacionalne parkove. Opcinjen ljepotom doline, 14-godisnji Adams je te godine napravio i svoje prve fotografije. Bilo je to iskustvo tako intenzivno da ce se parku Yosemite vracati svake godine svog zivota. Njegovi ce lirski prizori americkog Zapada, opcenito, parka Yosemite, posebno, odigrati kljucnu ulogu u definiranju fotografije prirode i njenih ljepota.
Vec do 1920, uspostavio je Ansel Adams i svoju suradnju s Muirovom organizacijom Sierra Club. Ona ce i proslaviti Adamsa-fotografa objavljivanjem, u svom casopisu, njegovih prvih fotografija. Ali Adams ce i u razvoju te organizacije odigrati vaznu ulogu. Nakon sto se ubrzo i sam politicki angazirao u njenom radu, predlazuci mjere za zastitu prirode, Adams je, 1934, bio izabran clanom njenog upravnog odbora i tijekom 40 godina, koliko ce tu duznost obavljati, Adams ce Sierra Club pretvoriti u mocnu americku organizaciju koja ce svojim lobiranjem pripomoci zastiti prirodnog okolisa i osnivanju mnogih drugih Nacionalnih parkova.
Oni ce i ostati dozivotnim interesom Ansela Adamsa. Neki su Adamsu, fotografu onih slavnih monolita Yosemite parka – El Capitan i Half Dome, i velicanstvene prirode Sierra Nevade i pacificke obale i Grand Canyona i Aljaske, ali uglavnom njegove voljene Yosemite doline, zamjerali sto na njegovim fotografijama nije bilo ljudi, kritizirali ga da idealizira prirodu, divljinu, koje ionako nema vise. Ali zahvaljujuci dobrim dijelom upravo Anselu Adamsu, mnoga su prirodna podrucja u zemlji ostala netaknuta i zasticena za buduca pokoljenja. Predani umjetnik-aktivist, Ansel Adams je i na podrucju fotografije i na podrucju zastite prirode, gotovo mitski lik.
A njegove fotografije, kojima je u javnosti i potaknuo svijest o znacaju i cuvanju prirodnog okolisa, jednako i danas inspiriraju i umjetnike i aktiviste. Velicanstvenost prizora koje je ovjekovjecio svojim aparatom, usporediti se moze samo s njegovim tehnickim znanjem i umijecem. Ansel Adams bio je jedan od najutjecajnijih inovatora na podrucju fotografije, kako iza aparata tako i u tamnoj komori.
Godine 1980, predsjednik Jimmy Carter urucio je Anselu Adamsu, “vizionaru koji je tako predano radio na cuvanju americke prirode i njenih ljepota,” najvise americko odlikovanje koje se dodjeljuje civilima – Predsjednicku medalju slobode.
Prosle godine, Muzej suvremene umjetnosti u San Franciscu organizirao je, povodom stote obljetnice rodjenja tog diva americke fotografije, prvu retrospektivnu izlozbu Adamsovih djela. Izlozba je, u medjuvremenu, putovala i u nekoliko drugih americkih gradova, a nakon Londona, ona je, prije nekoliko tjedana – 10. listopada, postavljena i u berlinskom Kunstbibliothek, gdje ce ostati do pocetka sijecnja iduce godine; potom opet natrag u Ameriku – u Muzej umjetnosti u Los Angelesu, i slijedece ljeto u Muzej moderne umjetnosti, u New Yorku.
Od svih pocasti koje su mu, u ovoj i mnogim drugim zemljama, za zivota i posthumno ukazane, Anselu Adamsu bi najdraze vjerojatno bile dvije – njegovo je ime dato jednom planinskom vrhu u Nacionalnom parku Yosemite i alpskom podrucju rijeke San Joaquin, takodjer u Sierra Nevadi. Ali, naravno, “covjek kojega aktivisti za zastitu prirode i samoga smatraju spomenikom, a fotografi – nacionalnom institucijom,” rijeci predsjednika Cartera prilikom dodjele odlicja Medal of Freedom, odavno je nerazdvojno povezan, neizbrisivo poistovjecen, sa svijetom prirode.