Linkovi

Dobre i loše strane jedne pobjede - američki tisak o izborima 2002. (7/11/02) - 2002-11-07


Republikanska stranka će u siječnju – kada počinje nov saziv Kongresa – kontrolirati tri glavna centra političke moći u Americi – Bijelu kuću, te oba doma Kongresa, Zastupnički dom i Senat. Hoće li republikanci znati iskoristiti izborni uspjeh postignut na prekjučer održanim izborima? – pitaju uvodničari američkih dnevnika.

"Odgovornost - isključivo na republikancima"

Vladu na Capitol Hillu očekuje prijateljskija atmosfera, no tu su i novi izazovi – primjećuje uvodničar dnevnika Washington Post. “Sljedeće dvije godine, građani će za stanje ekonomije smatrati odgovornima isključivo republikance. Međutim, sposobnost predsjednika države da u Kongresu ‘progura’ svoje zakonodavne inicijative ostaje ograničena.” Jer – podsjeća uvodničar washingtonskog dnevnika – “Kongres, kao i zemlja općenito, još je uvijek podjeljen gotovo na pola”, a za usvajanje zakona u Senatu često treba i više od 60 glasova, što republikanci nemaju.

Washington Post, kao i većina drugih američkih dnevnika, smatra da je najvažnije da se obje stranke ponašaju odgovorno te da surađuju. “Republikancima će štetiti ako svoju pobjedu shvate kao nacionalni mandat – što ona nije – pa u Kongresu počnu ‘gurati’ ekstremno konzervativne inicijative. S druge strane, demokrati će na izborima za dvije godine doživjeti još veći poraz ako budu slijepo obstruirali sve republikanske zakonodavne ideje” – piše uvodničar Washington Posta.

U Demokratskoj stranci - kriza identiteta

Na ovu opasnost upozorava i New York Times. “Iako su republikanci prekjučer pobijedili zbog toga što su se glasačima predstavili kao umjerenjaci, kada sjednu u kongresne klupe bit će pod pritiskom da usvoje ultra-konzervativne projekte”. Newyorški dnevnik kao najštetnije moguće posljedice nedavnih izbora izdavaja sada vrlo izvjesno imenovanje niza konzervativnih sudaca, s čijim će odlukama građani morati živjeti barem sljedećih trideset godina, te odluku o početku eksploatacije nafte u nacionalnim parkovima Aljaske, čemu se dobar dio javnosti protivi iz ekoloških razloga.

Kada su demokrati u pitanju, uvodničar New York Timesa tvrdi da njih muči “kriza identiteta”. Očekivalo se da će u ekonomski ne baš najboljim vremenima, stranka koja je u oporbi polučiti veći izborni uspjeh. Međutim, demokrati nemaju koherentnu gospodarsku strategiju. Primjerice, vladino smanjenje poreza najbogatijim Amerikancima – što državu košta jako mnogo – demokrati uopće nisu kritizirali kao neodgovornu politiku. “Ako se demokrati ne usuđuju o tome uopće govoriti, javnost s pravom može pitati – ‘za što se uopće zalaže Demokratska stranka?’

"Skromnost u pobjedi"

Dnevnik Christian Science Monitor iz Bostona također upozorava da se republikanci ne bi trebali zanositi idejom da su od nacije dobili mandat za široke političke promjene. “Zemlja je i dalje podjeljena, a na izborima je glasalo tek 39 posto registriranih glasača. Pobjeda je izborena uz pomoć novca raznih industrijskih lobija, čiji je angažman – po svojoj masovnosti - bio bez presedana” – piše uvodničar bostonskog dnevnika.

Uvodnik republikance poziva na “skromnost u pobjedi.” “Baš kao što Amerika na svjetskoj sceni polako uči da ne može činiti sve što joj padne na pamet, tako i republikanci trebaju na domaćoj sceni naučiti da ne mogu činiti baš sve što im se prohtije. Zato, protivniku – Demokratskoj stranci - treba pružiti ruku. Ako to učini, predsjednik Bush će ući u povijest kao veliki pomiritelj političkih opcija, što bi koristilo svim građanima” – smatra uvodničar Christian Science Monitora.

XS
SM
MD
LG