Danas se u Sjedinjenim Državama održavaju izbori. Bira se pun saziv Zastupničkog doma Kongresa, trećina Senata te tisuće lokalnih dužnosnika – od guvernera saveznih država i gradonačelnika pa do članova gradskih vijeća i šerifa.
Prilog koji slijedi bavi se nekim temama koje prate izbore. Što američke glasače najviše zanima kada glasaju za nekog političara? Zašto velik dio mladih uopće ne glasa? I na kraju – odgovor na pitanje - zbog čega se američki izbori uvijek održavaju u utorak, nakon prvog ponedjeljka u mjesecu studenom?
“Amerika je, kada su republikanci i demokrati u pitanju, podjeljena gotovo na pola” – tvrdi Charles Cook, jedan od najutjecajnijih promatrača domaće političke scene. "Teško je zamisliti ravnomjerniju podjelu, točno po polovici. Kad analiziram izbore u sredini predsjednikova mandata, teško je prisjetiti se nekih koji su bili ovoliko neizvjesni."
Mann: Nervoza zbog ekonomije, podvojenost u vezi Iraka
Thomas Mann, politolog koji radi na washingtonskom Institutu Brookings kaže da građane najviše zabrinjava ekonomska situacija ali i mogućnost rata s Irakom: "Nervoza zbog gospodarske situacije sve je izraženija. Osim toga, postoji i podvojen osjećaj u vezi moguće akcije protiv Iraka. Ta dva čimbenike mogla bi rezultirati neznatnom prednošću za demokrate, koji kao oporba kritiziraju politiku Bijele kuće."
Međutim, neki analitičari, poput Charlesa Cooka misle drugačije. On prognozira da će Zastupnički dom ostati u republikanskim rukama, dok je situacija u Senatu – gdje sada imaju neznatnu većinu demokrati – vrlo neizvjesna.
O čemu političari govore, a o čemu ne?
To kažu stručnjaci, a što misle sami građani, koji danas glasaju za svoje predstavnike? Osman Bobeski, vlasnik restorana u gradiću Wheaton u saveznoj državi Illinois, brine o ekonomiji, o kojoj – kako kaže – “političari ne govore dovoljno.” "Ljudima se često mora plijeniti imovina, jer su izgubili posao pa ne mogu platiti zajam na već kupljenu kuću. Političari ne govore mnogo o lošem stanju burze, gdje su građani izgubili dosta novca. Umjesto toga, političari govore o Iraku. To meni nije logično. Ne mislim tako samo ja, tako misle i moje mušterije. Dnevno razgovaram barem sa sto ljudi."
Međutim Ken Schultz, koji je baš sjedio u restoranu Osmana Bobeskog, smatra da predsjednik George Bush svoj posao obavlja prilično dobro: "Mislim da predsjednik u velikoj mjeri nema utjecaj na stanje ekonomije. Njegov je zadatak da zadobije i održi povjerenje građana, ali kada se radi o gospodarskoj svakodnevici – nisam siguran da je on, kao pojedinac, može efikasno kontrolirati!"
Glasa tek četvrtina mladih
Američka demokracija temelji se na ideji angažiranog biračkog tijela. Građani ne samo da glasuju, već se često kao volonteri uključuju u izbornu kampanju, kontaktiraju političare, pišu predstavke svojim zastupnicima, lobiraju i demonstriraju.
Međutim, mnoge Amerikance politika ne zanima, ili pak misle da su postojeće opcije njima nerelevantne. Posebno brine apatija mladih. Procjenjuje se da u Americi ne glasuje oko 30 milijuna mladih ljudi, u dobnoj skupini između 18 i 30 godina. Statistike pokazuju da je 1974. na izborima glasovalo svega oko 30 posto 25-godišnjaka. Prognozira se da bi na današnje izbore moglo izaći tek 23 posto Amerikanaca starih 25 godina. Ako se trend nastavi ovim tempom, za dvadeset godina na izbore će izaći manje od petine njihovih vršnjaka.
28-godišnji Kerry Richardson iz Austina u Texasu, po zanimanju menadžer u jednoj tvornici, o razlozima za svoj neizlazak na izbore kaže: "Obje stranke jedino zanima međusobno ocrnjivanje. Zbog toga je teško ustanoviti za što se one uopće zalažu..."
Djevojka iz Georgije, koja je željela ostati anonimna, tvrdi da se “političari uopće ne obraćaju mladima.” Političkom apatijom mladih, međutim, već se 12 godina bavi organizacija Rock the Vote, kojoj je cilj mobilizirati mladež i dovesti je na biračka mjesta. Kako to čini? – objašnjava direktorica Lynne Lyman. "Idemo tamo gdje se okupljaju mladi, na koncerte, klubove, kafiće, na sveučilišta. Tako smo za glasovanje registrirali gotovo stotinu tisuća mladih. Pomažu nam i rock zvijezde, poput Alicie Keys, Lenny Kravitza, Mobyja i sastava Public Enemy."
Zašto se glasa utorkom, na početku studenog?
I na kraju – zbog čega se izbori održavaju u utorak, nakon prvog ponedjeljka u mjesecu studenom? Zakoni o danu održavanja izbora donosili su se početkom 19. stoljeća, kada se većina Amerikanaca bavila poljoprivredom i živjela na farmama. Početkom studenog glavni poljoprivredni radovi u pravilu su završeni, a vremenske prilike za put do glasačkog mjesta još uvijek su dobre.
Utorak je izabran zbog toga što ponedjeljak nije bio prihvatljiv. Kako je glasačko mjesto bilo u pravilu udaljeno, građani bi u tom slučaju na put trebali krenuti još u nedjelju, a to u ta vrlo religiozna vremena nije dolazilo u obzir.
A zašto baš utorak nakon prvog ponedjeljka u studenom? Vlasti su željele izbjeći da se glasa na 1. studenog, na Dan svih svetih, važan katolički blagdan. Uz to, poslovni su ljudi u to vrijeme u pravilu svoje financije obrađivali baš prvog u mjesecu, a vlasti nisu željele da novčani uspjeh ili neuspjeh konkretnog građana ima izravan utjecaj na njegovo glasanje.