Predsjednik George Bush nedavno je objavio novu strategiju državne sigurnosti koja uključuje mogućnost preventivnih napada protiv terorističkih organizacija ili od međunarodne zajednice odmetnutih država, koje posjeduju oružje za masovno uništavanje. Nova strateška koncepcija Sjedinjenih Država predmet je oštre debate. I pristaše i protivnici slažu se u jednom – radi se o značajnoj promjeni u promišljanju američke vojne strategije.
Za vrijeme hladnog rata američka se strategija temeljila na preventivnom ograničavanju sovjetske vojne sile. Do otvorenog rata dviju supersila nije došlo jer su obje strane bile svjesne da bi u tom slučaju došlo do nuklearnog sukoba. Više od deset godina nakon raspada Sovjetskog saveza – glavni američki strateški prioritet je obračun s globalnim terorizmom.
Predsjednik George Bush tvrdi da Amerika ne može čekati da je teroristi ponovno napadnu, kao što su to učinili 11. rujna prošle godine. Amerika, tvrdi njezin predsjednik, mora djelovati preventivno, te odgovoriti na prijetnju država i skupina koje posjeduju oružje za masovno uništenje a neprijateljske su prema Sjedinjenim Državama.
"Rat protiv terorizma nećemo dobiti ako budemo u defanzivi. Rat treba voditi tamo gdje se neprijatelj nalazi. Njegove planove treba osujetiti prije no što se dogodi najgore" - rekao je u jednom nedavnom govoru gospodin Bush.
O'Connell: Nova strategija krši međunarodno pravo
Protivnici ovakve strategije tvrde da se ona protivi načelima međunarodnog prava te da bi za Ameriku mogla biti kontraproduktivna. Marry Ellen O’Connell, profesorica međunarodnog prava na Sveučilištu Ohio State, smatra da je strategija preventivnog udara u suprotnosti s poveljom Ujedinjenih Naroda: "Preventivni napad u kojem se koristi značajna vojna sila predstavlja kršenje međunarodnog prava. Tome su se Sjedinjene Države u prošlosti uvijek protivile, zbog vlastitih nacionalnih interesa, a i zbog svojih nacionalnih vrijednosti. Ti razlozi se nisu promjenili, bez obzira na 11. rujan."
Wedgewood: Jedina opcija - preventivni napad
S tom se tvrdnjom ne slaže Ruth Wedgewood, profesorica međunarodnog prava na Sveučilištu Johns Hopkins. Pravo na preventivni napad - smatra gospođa Wedgewood - postoji zbog toga što su teroristi nekonvencionalan neprijatelj, koji se može poslužiti oružjem za masovno uništavanje. "Prije 11. rujna pretpostavljalo se da će postojati naznake da će uslijediti napad. 11. rujna se pokazalo da nas može napsti bilo tko, i država, ali i nedržavni entitet, te da do napada može doći bez prethodnog upozorenja. Ako se naapd izvede oružjem masovnog uništavanja, posljedice bi mogle biti katastrofalne."
Hoće li svijet postati opasniji?
No kritičari ove strategije upozoravaju da takav pristup problemu začas može rezultirati eskaliranjem bilo koje krize, na raznim stranama svijeta. Ellen O'Connell kaže da bi sličnu strategiju, nakon Amerike, mogle usvojiti i druge zemlje: "Svijet će postati još opasniji. Političari će biti vođeni isključivo vlastitih strahom, od oružanog udara druge strane, a ne objektivnim činjenicama, dokazima. Međunarodno pravo ih neće više ograničavati."
Ruth Wedgewood smatra da do preventivnog napada treba doći prije no što konkretna zemlja izgradi nuklearni arsenal. Za tu tvrdnju navodi primjer Sjeverne Koreje, koja je nedavno priznala da razvija nuklearno naoružanje: "Pyongyang nas je naučio da preventivna samo-obrana može usllijediti jedino u malom broju situacija. Ne može se čekati da zemlja izgradi nuklearni arsenal, te onda reći – trebali smo reagirati ranije. Ako ne reagirate na vrijeme, živjet ćete s posljedicama svoje pogreške."
Američke oružane snage rade na planovima preventivnih napada u kojima bi se koristile bombarderi tipa “stealth”, koje ne može otkriti radar, podmornice s kojih se lansiraju krstareće rakete, te komandoske postrojbe.