Predsjednik haaškog Tribunala za ratne zločine zatražio je stroži stav međunarodne zajednice prema SR Jugoslaviji ističući da zemlja već dugo vremena ne ispunjava svoje međunarodne obaveze izručenja optuženih. Claude Jorda spomenuo je 11 osoba na području Srbije s tim da je najstarija optužnica objavljena još 1995. godine.
Haaški je sud pokrenuo pitanje suradnje. U pismo predsjednika Tribunala suca Clauda Jorde Vijeću sigurnosti ovo se po prvi put izričito navodi – prigovarajući radi nesuradnje SR Jugoslavije, predsjednik suda je obrazložio potez sljedećim: "podastirem vam danas i službeno ovo pitanje jer mislim da bi međunarodna zajednica trebala biti obaviještena da SRJ ne poštuje svoje međunarodne obaveze i obećanja na točci na kojoj zajednica mora donijeti odluke ključne za budućnost zemlje u svjetlu njezinog primanja u Vijeće Europe i NATO-vo Partnerstvo za mir. Iz svih ovih razloga glavna tužiteljica i ja tražimo da poduzmete sve potrebne mjere kako bi privoljeli da SRJ u potpunosti preuzme svoje međunarodne obaveze".
Predsjednik Tribunala nadalje veli da ga je glavna tužiteljica obavijestila da Beograd ozbiljno krši međunarodne obaveze u dva područja, prvo, propušta uhititi i transferirati osobe optužene za ratne zločine i drugo, zakoni o suradnji s kaznenim sudom u raskoraku su s obavezama prema ovoj instituciji. Tužiteljičini su argumenti "posebno uvjerljivi", smatra Claude Jorda, nastavljajući pismo popisom optuženih koji ju još na slobodi, po saznanjima Tužiteljstva na teritoriju SR Jugoslavije, pri čemu posebno ističe već prilično stare optužnice i međunarodne tjeralice za Radića i Šljivančanina iz slučaja "vukovarska bolnica" i, naravno, Mladića za koga tužiteljica opetovano tvrdi da je na srpskom teritoriju i da ga čuvaju dijelovi Vojske Jugoslavije.
U pismu Vijeću sigurnosti predsjednik navodi imena optuženih počinjući s najstarijim otpužnicama, kreće dakle od Ratka Mladića, Miroslava Radića, Veselina Šljivančanina preko Gojka Jankovića, Dragana Zelenovića, Dragomira Miloševića, Milana i Sredoja Lukića do Milana Milutinovića, Vladimira Kovačevića i Vinka Pandurevića. Glavna se tužiteljica upravo srela s najvišim predstavnicima vlasti u Srbiji ali ta, kako je predsjednik Jorda opisuje, "finalna akcija" nije dala rezultata.
Tražeći intervenciju Vijeća sigurnosti predsjednik Tribunala upozorava kako je osnovni cilj ovog suda procijeniti odgovornost najvišim civilnim, vojnim i paramilitarnim liderima kako bi zaključili sve procese do 2008. godine, za što je pak potrebna puna suradnja država. Dodajem da su iz Tribunala prije nekoliko dana najavili da će Vijeće sigurnosti biti naknadno obaviješteno ocijeni li Tribunal da Hrvatska ne surađuje u potpunosti, dakle zauzme li kazneni sud stav da pravna procedura upravo pokrenuta oko slučaja Bobetko ne predstavlja ništa više do li – kupovanje vremena.