Američki vojnici koji se nalaze u mirovnim misijama mogli bi uskoro koristiti laptop kompjutere umjesto prevoditelja. Sveučilište Carnegie Mellon iz Pittsburgha razvilo je kompjuterski program koji prevodi govorni i pisani jezik na engleski i s engleskog. A prvi testovi koje je naručio Pentagon obavljeni su na hrvatskom jeziku.
Znanstvenici s Carnegie Mellona proizveli su prototip tzv. prevoditelja govora, Go Digital, koji funkcionira na bazi voice sintesejzera, odnosno, prepoznavanja zvuka izvornog jezika koji se potom digitalnim putem prevodi u željeni jezik i ponovno pretvara u govorni signal tog jezika. Kako nam kaže Robert Frederking, prvi su testovi rađeni po narudžbi Odjela za vjerske službe američkog Ministarstva obrane i to - na hrvatskom jeziku. "U ovaj projekt uključeno je i testiranje koje smo proveli na terenu i to je ono što je mene osobno najviše zanimalo, jer u našim ranijim istraživanjima imali smo uvijek probleme s dobivanjem uzorka govora prosječnih ljudi, onakvih s kojima će se taj program koristiti i to načinom na koji oni govore. U travnju prošle godine, otišli smo u Zagreb s nekoliko svećenika, odnosno ljudi koji obavljaju vjersku službu u američkim oružanim snagama, i na ulicama smo zaustavljali ljude i tražili da se pokušavaju sporazumijeti sa svećenicima putem tih uređaja. I mogu vam reći da je u oko pedeset posto slučajeva prijevod bio točan".
Prvi dio posla obavljen je tako da su unajmljene osobe kojima je hrvatski materinji jezik i s njima se stvarala baza podataka, odnosno tzv. rječnik zvukova. Potom se ušlo u fazu poboljšavanja, u kojoj se procijenjivala i prilagođavala kvaliteta i točnost prijevoda. "Uvijek je teško procijeniti kvalitetu prijevoda u ciljanom jeziku. Čak i kad ljudi prevode, imate različite ocjene istog prijevoda, a prijevodi koji praktički izlaze iz stroja nisu skoro nikad savršeni. Mi smo se skoncentrirali na to da se pokuša obaviti posao, odnosno da se u oba jezika razumije smisao, a nismo puno u ovoj fazi ulazili u kvalitetu prijevoda. Stoga i taj podatak od 50 posto pouzdanosti, nije toliko nizak kako bi moglo izgledati. No u ovoj fazi nije za uporabu na terenu, za to bi se trebala dostići razina od oko 90 posto".
A kako je došlo do toga da se prvi kompjutorski prevoditelj napravi na hrvatskom? Robert Frederking kaže kako je hrvatski odabran jer je već postojalo određeno istraživanje na tom jeziku, a da je Pentagon projekt prihvatio stoga što u regiji ima postrojbe u mirovnoj misiji. "Iz jezične perspektive, što se nas tiče, nije bitno koji je jezik, jer svaki od njih ima svoje teške strane. Postoje mnogi jezici koje govore relativno mali broj ludi i za njih je puno teže razvijati ovakvu komercijalnu opremu. Hrvatski je jedan od tih jezika. Za engleski, španjolski, francuski ili njemački postoje mnogi kompjuterski programi i elektronski rječnici. Tako da nam tu ne bi ostalo puno toga za učiniti. No hrvatski je dobar primjer, po kojem se eventualno može steći iskustvo za rad s drugim manjim jezicima. Drugi aspekt je to da se ljudi u Ministarstvu obrane sjećaju svih problema na Balkanu tijekom devedesetih i potrebe za prevodiocima tamošnjih jezika".
Gospodin Frederking kaže da je za razvoj postignute razine od pedeset posto funkcionalnosti 'govornog prevoditelja' trebalo oko godinu dana, te da bi za željenu verziju - po njegovim riječima - s devedeset posto pouzdanosti trebalo još otprilike toliko. Recimo na kraju i to da dio istraživanja na projektu hrvatskog portabl prevoditelja financira i jedan veliki vojni opskrbljivač, kompanija Lockheed Martin.