Linkovi

Amerikanci sve mlađi, Europljani sve stariji (26/8/02) - 2002-08-25


Najveća razlika između američke i europske strane Atlantika je u demografiji, tvrde stručnjaci, pozivajući se na najnovije trendove i prognoze – od kojih su neke iznenađujuće.

Prema dužem natpisu u tjedniku The Economist osnovno je u ovim procesima da stanovništvo SAD biva sve mlađe, a Europe starije. Do 2040. godine, a možda čak desetljeće ranije, Sjedinjene će Države brojem stanovnika preskočiti Eiuropu.

1950. godine broj stanovnika Sjedinjenih Država bio je tek polovica europskog.

Za razliku od Europljanki koje sve rjeđe rađaju – prosječan broj djece po ženi je 1.8 – Amerikanke su preskočile prosjek od 2.1 što je, po demografima, dovoljno za zadržati postojeći broj stanovnika.

Gospodarski napredak i nešto što demografi nazivaju "socijalnim povjerenjem", osjećajem da je Amerika zemlja u kojoj je dobro imati i podizati djecu, utjecali su na ovaj čak i demografima neočekivano visok porast. Europljanima je s druge strane blagostanje razlog za sve manje beba. Jedina europska zemlja koja slijedi američki trend je Norveška.

Smanjenje broja djece u Europi dijelom se objašnjava sve starijom životnim dobi majki i odgađanjem rođenja djece za kasnije godine, što je sve izraženije u zemljama juga Europe.

Amerikanci pak dobar dio svoga porasta stanovništva mogu zahvaliti hispanoameričkoj populaciji – skupini koja s troje djece po ženi nadilazi sve ostale i k tome je izrazito mlada – a Hispanoamerikanci će u dolazećih polovicu stoljeća doslovno nositi porast broja građana SAD.

Procjene s kojima demografi barataju temeljem trendova i prognoza jesu da će sredinom stoljeća u SAD živjeti preko pola milijarde ljudi – točnije, 550 milijuna – dok će broj stanovnika Europe stagnirati na 360 milijuna.

Iz ovoga slijedi da će američko tržište sa 400 do 550 milijuna potrošača predstavljati najznačajniju svjetsku ekonomsku cjelinu, interesantniju nego danas.

Razlike dvaju obala Atlantika naglašavat će prosječna dob – mlada Amerika će za pola stoljeća biti prosječno mlada 36 godina a stara Europa prosječno stara 52 godine, kako budu narastale razlike u udjelu "stanovnika mlađih od 14 godina" - demografskog termina za djecu - u ukupnom stanovništvu.

Danas su postoci Europe i Amerike slični, oko petinu, za dvadeset godina broj djece u Europi pasti će na osminu a mali Amerikanci nadmašit će čak udjel djece u stanovništvu Kine i Japana.

XS
SM
MD
LG