Poplava stoljeća koštat će Europljane više nego što su zadnjih dvadeset godina, ako ne i duže, uložili u regulaciju riječnih tokova. Prve računice, naime, spominju deset milijardi eura – ili, usporedbe radi, jednu devetinu godišnjeg proračuna Europske Unije. Za sada nije precizno određeno odakle će se pokrivati štete. Osiguravajuća će društva nadoknaditi malo šteta - po europskom običaju u obaveznom paketu osiguranja nema šteta od poplava, većina je oštećenih objekata neosigurana na štete do poplava jer je, ruku na srce, malo tko uopće računao da se može dogoditi ovo što se već desetak dana zbiva uz poplavljene obale velikih srednjeeuropskih rijeka.
Proračun Europske Unije nema posebnu stavku za pokrivanje šteta od elementarnih nepogoda, no ima novca, tvrdi predsjednik euro-Komisije Romano Prodi, spominjući iznos od 400 milijuna eura za hitnu, prvu pomoć. Razvojna banka Europske unije pismom se obratila prijestolnicama članica obavještavajući da stoji na raspolaganju sa svojim vrlo povoljnim kreditima dovoljnih za pokriće trećine štete. Poljoprivrednicima će gubitke dijelom pokriti relociranje sredstava iz Unijinih fondova za poljoprivredu. Inače, za poljoprivredu se izdvaja skoro polovica proračuna Unije.
Kandidatske zemlje, poput Češke, također će primiti pomoć u vidu sredstava preusmjerenih iz fondova namijenjenih bržoj prilagodbi uvjetima življenja u EU. Postoji vjerojatnost da se radi enormnih šteta napravi i presedan u striktnom zajedničkom sustavu očuvanja financijske discipline ograničavanjem državnog javnog duga te nije isključeno da se oštećenim državama, prvenstveno Njemačkoj, političkim koncenzusom dozvoli 'otići u crveno' što će joj omogućiti da se radi više sile, šteta od poplava, zaduži i potroši više nego što joj europski Pakt o rastu i stabilnosti dozvoljava.