Američki državni tajnik Colin Powell izjavio je da administracija predsjednika Busha ne vrši pritisak na druge zemlje, kako bi s Washingtonom sklopile sporazume o davanju imuniteta američkim državljanima pred Međunarodnim kaznenim sudom. Ovo se pitanje nametnulo u današnjim razgovorima gospodina Powella i španjolske ministrice vanjskih poslova Ane Palacio.
Gospodin Powell je izjavio da su Sjedinjene Države “vrlo zabrinute” zbog Međunarodnog kaznenog suda, te da pokušavaju sklopiti što više bilateralnih sporazuma s drugim zemljama, kojima bi američki državljani dobili imunitet pred sudom dok su na stranom teritoriju. Međutim, prema njegovim riječima, američka diplomatska nastojanja ne uključuju i prisilu, iako bi zemlje koje odbiju potpisati takve sporazume mogle izgubiti američku vojnu pomoć.
Administracija predsjednika Busha počela je raditi na bilateralnim sporazumima, nakon što je u svibnju povukla američki potpis sa sporazuma o osnivanju suda, prve trajne svjetske institucije koja će se baviti ratnim zločinima.
Iako su Sjedinjene Države podržale osnivanje Tribunala za ratne zločine za Balkan i središnju Afriku, protive se uspostavljanju trajnog suda, jer strahuju da bi taj sud jednoga dana mogao, vođen političkim razlozima, suditi američkim vojnicima u sastavu mirovnih snaga.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda prošloga je mjeseca Washingtonu odobrilo jednogodišnje izuzeće od rimskog sporazuma. Američka administracija zatim je najavila da će, na temelju Članka 98, raditi na potpisivanju bilateralnih sporazuma o imunitetu sa zemljama-potpisnicama Rimskog sporazuma. Do sada su takvi bilateralni sporazumi potpisani samo s Izraelom i Rumunjskom.
Američko-rumunjski sporazum izazvao je kritike pristaša novog suda, koji tvrde da je rumunjska vlada pristala na sporazum u strahu da bi se, u suprotnom, Washington mogao usprotiviti ulasku Rumunjske u NATO savez. Kongres je nedavno podržao napore administracije, usvojivši zakonski prijedlog, na temelju kojega se zemljama, koje odbiju potpisati bilateralne sporazume, može uskratiti vojna pomoć, uključujući i pomoć za obuku vojnih kadrova.
Međutim, u razgovoru s novinarima, državni tajnik Colin Powell kazao je da Sjedinjene Države ne pokušavaju nikoga prisiliti na potpisivanje bilateralnih sporazuma: "Dobro znate što zakon, koji je Kongres usvojio, kaže o mogućem uskraćivanju vojne pomoći. No, mi ne vršimo pritisak na naše prijatelje, već im samo iznosimo naše razloge za zabrinutost glede Međunarodnog kaznenog suda i predlažemo im put za uklanjanje te zabrinutosti uz pomoć Članka 98. Međutim, Kongres je, iskazujući veliku ozbiljnost, također u tom zakonu usvojio neke elemente i preduvjete za dobivanje pomoći, koje predsjednik, ako želi, može zanemariti."
Američka nastojanja na sklapanju bilateralnih sporazuma o imunitetu postala su “jabuka razdora” između Washingtona i Europske unije, koja je izrazila žaljenje zbog sporazuma postignutog s Rumunjskom.
Predsjednik Europske komisije Romano Prodi jučer je pozvao druge zemlje-kandidate za članstvo u Uniji da se suzdrže od sklapanja sporazuma s Washingtonom, sve dok Unija ne razmotri pravne implikacije takvih sporazuma.
Obraćajući se novinarima u Washingtonu, španjolska ministrica vanjskih poslova Ana Palacio odbila je govoriti o tom pitanju, rekavši samo da će se o njemu raspravljati na sljedećem ministarskom sastanku Unije krajem mjeseca.
Stav administracije prema Međunarodnom kaznenom sudu oštro su kritizirale i organizacije za zaštitu ljudskih prava. Izvršni direktor Human Rights Watcha Kenneth Roth izjavio je da Bijela kuća dozvoljava da njena zabrinutost zbog mogućeg sudskog gonjenja američkih vojnika pred Kaznenim sudom zasjeni sve druge vanjskopolitičke ciljeve.
Stručnjak instituta Brookings James Steinberg, koji je svojedobno bio savjetnik za vanjsku politiku bivšeg predsjednika Clintona, kaže da se vojna pomoć ne bi trebala koristiti kao “palica” za prisiljavanje drugih zemalja na potpisivanje bilateralnih sporazuma s Washingtonom.