Europski dužnosnici smatraju da američko inzistiranje da građani SAD budu izuzeti iz nadležnosti stalnog medjunarodnog suda za ratne zločine predstavlja stavku iznad međunarodnog ratnog i humanitarnog prava.
I dalje se lome koplja oko stalnog Međunarodnog suda za ratne zločine. Amerikanci su krenuli u novu akciju - nakon što su odustali od sudjelovanja u ovom projektu povlačenjem potpisa, pristiscima u UN-u iznudili su kompromis po kojem se svi američki vojnici i osoblje angažirani u mirovnim misijama tokom iduće godine oslobađaju odgovornosti za eventualna krivična djela. Sada su na redu bilateralni sporazumi o neizručivanju Amerikanaca stalnome sudu. Sporazum sa Sjedinjenim Državama dosad su potpisali Rumunjska i Izrael. Europske su zemlje s mnogo kritike reagirale na potonje, tvrdeći da ovaj pokušaj podriva kredibilitet suda koji još nije niti počeo raditi. Američki je državni podtajnik za međunarodne sigurnosne poslove i kontrolu naoružanja John Bolton u Bukureštu, prilikom potpisivanja prvog sporazuma ove vrste, izjavio kako je sporazum, citiram, «u potpunom skladu s Rimskim statutom stalnog međunarodnog suda» i da su stoga europski prigovori da Amerikanci rade na štetu suda «poptuno neosnovani». U Europskoj su uniji novu kampanju komentirali samo kao nov pokušaj umanjivanja značaja suda. Zemlje članice takodjer su dobile ponudu da sklope bilateralne sporazume o neizručivanju Amerikanaca, što je dodatno podiglo temperaturu.
Posebno su ljuti Nizozemci. Nizozemska je ostala zatečena na vijest da su SAD usvojile zakon kojim se omogućuje akcija izvlačenja američkih građana iz pritvora međunarodnog suda – Nizozemci su ju okarakterizirali kao «invazija na Nizozemsku» ocijenivši da se zakonskim aktom prijateljske zemlje i saveznika (ovo Nizozemci ne propuštaju spomenuti) ozakonjuje akcija na tlu jedne suverene države. Politički vrh zemlje nije umirilo obrazloženje Washingtona da se ne radi o «invaziji ne Nizozemsku» već na UN-ov teritorij. Potom se ogasila Danska, koja predsjedava Europskom unijom, najavljujući da će tema prvog ministarskog skupa nakon ljetnih praznika biti upravo zajednički istup u ovom ratu argumentima. Zemlje Europske unije ozbiljno su kritizirale Rumunjsku radi njenog potpisa na tzv. «Članak 98» - bilateralni sporazum o neizručivanju - smatrajući da je aranžman ishitren i da je Rumunjska njime pokušala kupiti ulaznicu za NATO savez. Sada, svega nekoliko mjeseci uoči praškog summita NATO-saveza na kome će se u NATO pozvati nove članice, zemlje, pogotovo one čiji ulaz u NATO nije stoposto siguran, pokušavaju na sve moguće načine osvojiti pozitivne bodove - i u ovome svjetlu Europska Unija tumači potez Bukurešta. Iz Norveške, zemlje koja nije u Europskoj Uniji ali s njome tijesno surađuje, stigla je izjava ministra vanjskih poslova s izrazima duboke osude američkih pokušaja. Norvežani ističu da se njihova zemlja uvijek zalagala za ljudska prava i da stoga ne mogu prihvatiti način na koji Washington pokušava riješiti pitanje vlastitog nezadovoljstva postojanjem stalnog suda. Izvjesno je jedno: u Europi ne razumiju američko odbijanje angažmana na sudu i inzistiranje da su američki građani iznad slova međunarodnog ratnog i humanitarnog prava. Neshvaćanje je tim veće što je sud zamišljen da zamijeni nepostojanje pravosudnog sustava u zemljama u kojima su se dogodila zlodjela – kako bi pravde ipak bilo.