Protuterorističke mjere opreza i zaštite posljednjih su mjeseci u većoj mjeri pred javnošću istakli rad jedne od vladinih agencija, koja je ranije bila dobro poznata, - osim krijumčarima i krivolovcima u američkim priobalnim vodama -, uglavnom samo onima koje bi na moru zadesila nesreća. Riječ je o Obalnoj straži, službi u kojoj je oko 35 tisuća djelatnika ostvarivalo ogromne rezultate i prije nego što ih je dopao velik zadatak zaštite brodova, obala i luka od eventualnih terorističkih napada.
Brojke govore same za sebe: u prosječnom radnom danu, Obalna straža provede 109 akcija potrage i spašavanja unesrećenika, spasi deset života, zaplijeni oko 150 kilograma kokaina i 80 kilograma marihuane, spriječi ilegalni ulazak u zemlju četrnaestorici potencijalnih nezakonitih useljenika, odgovori na 20 nesreća u kojima dolazi do razlijevanja nafte ili opasnih kemikalija, pomaže pri ulasku i izlasku iz luka više od 2 tisuće 500 komercijalnih brodova i još mnogo štošta drugo ... uključujući i pomoć pri zaplitanju jedara i kvaru motora na jahtama i drugim brodicama.
Nije malo, a s protuterorizmom postalo je još i više. Ovih dana, putnici na velikim brodovima za krstarenje redovito vide kako oko njihovog plovećeg hotela obilaze patrolni brodovi Obalne straže osiguravajući da mu se niti jedno plovilo ne približi na udaljenost manju od 250 metara. Pojačavajući zaštitu koju pruža brodovima za krstarenje, Obalna straža jasno ilustrira i obećanja, ali i izazove, uključene u planirano spajanje više od dvadeset vladinih agencija u novo Ministarstvo domovinske sigurnosti, do kojega treba doći već ove jeseni.
Posadama Obalne straže dobro će doći planirano pojačanje u osoblju, opremi i financiranju. Suradnja s drugim agencijama zaduženim za pitanja sigurnosti, - koja je i do sada bila redoviti dio posla -, mogla bi postati još efikasnija i bolja ako se sve nađu pod istim krovom. Međutim, mnogi se plaše da bi se stavljanje težišta na domovinsku zaštitu moglo platiti neželjenom cijenom.
Obraćanje veće pažnje brodovima za krstarenje moglo bi dovesti do toga da se stranim krivolovcima u američkim vodama ili krijumčarima droga obrati premalo pažnje. Doduše, kažu u Obalnoj straži, njihove su posade i do sada bile naviknute na takozvani «multitasking». Stavljanje protuterorističkih mjera na prvo mjesto liste prioriteta ne znači da će zaboraviti spasiti brodove prevrnute u oluji ili očistiti izlivenu naftu, tvrde djelatnici Obalne straže.
Mnogi poznavaoci prilika u američkim agencijama zaduženim za sigurnosna pitanja tvrde da ako se i za jednu vladimu agenciju može reći da udovoljava brojnim različitim zadacima, i to zavidnom brzinom i fleksibilnošću, onda je to upravo Obalna straža. Ona je to, uostalom, i radila od prvog dana svog postojanja, daleke 1787. godine.
Danas, recimo, transportni helikopter C-130 Obalne straže u jednom letu može istražiti jedan brod, sumnjiv na terorističku djelatnost, presresti drugi i zaplijeniti na njemu droge, te opskrbiti gorivom treći brod, kojeg je na pučini zadesila nevolja. Ovakva fleksibilnost, kažu stručnjaci, pravi je kapital za buduće Ministarstvo domovinske sigurnosti, koji nudi model djelovanja u uvjetima istovremenih i možda međusobno kompetitivnih brojnih i raznolikih zadataka.