Analitičari koji su tijekom prošlog tjedna svjedočili u Senatu o Iraku slažu se da Saddama Husseina treba ukloniti s vlast. Međutim, također upozoravaju da to neće biti lako. Za vojnu akciju i kasniju okupaciju Iraka trebat će znatna sredstva i jake vojne snage. Ima, ipak, i onih koji kritiziraju Senat, zbog toga što kao svjedoke nije pozvao protivnike ideje o napadu na Irak, što dakle znači da su i svjedočenja bila pristrana.
Što duže Saddam Hussein ostane na vlasti, to će biti opasniji. Tako je glasio zaključak analitičara koji su govorili pred Senatom. Među njima bili su i bivši visoki dužnosnici u diplomaciji i vojsci koji su svojevremeno stvarali američku vanjsku politiku.
Analitičare najviše brine mogućnost da irački čelnik nabavlja oružje za masovno uništavanje. Prema njihovim riječima, teško je doći do dokaza da je zaista tako, ali svijet ne može riskirati.
Hamza: Irački nuklearni program još uvijek opasan
Irački prebjeg Khidir Hamza, koji je radio na iračkom nuklearnom programu, smatra da je taj program još uvijek opasan:
"Deaktiviranje oružja ne znači da s njime nestaje i godinama skupljano znanje, koje se može upotrijebiti za ponovno pokretanje proizvodnje takvog oružja. Bez velikih, jasno vidljivih nuklearnih objekata i bez obavještajnih podataka, teško je reći da će bilo koja mjera, osim smjene na iračkom političkom vrhu, dati rezultata. Ukoliko Sadamov nuklearni program uspije, on će biti, u očima Arapa, najvažniji čelnik u regiji."
Marr: Okupacija za 16 milijardi godišnje
Drugi analitičari upozoravaju da treba imati na umu i cijenu moguće smjene režima u Iraku. Prema procjenama, za stabilizaciju te zemlje nakon napada trebalo bi i do 75 tisuća vojnika, a za okupaciju bi trebalo izdvajati i do 16 milijardi dolara godišnje – i to do daljnjega.
Phoebe Marr, bivša profesorica na Nacionalnom sveučilištu za obranu ističe da bi to mogao biti prilično težak zadatak:
"Ukoliko Sjedinjene Države namjeravaju preuzeti odgovornost za smjenu sadašnjeg iračkog vrha, moraju shvatiti da to neće biti jeftino. Moraju biti spremne angažirati kopnene snage i savjetnike koji će pomoći u izgradnji novih institucija, te iznad svega, morat će uložiti vrijeme i znatne napore da bi projekt obnove Iraka uspio."
Von Sponeck: Poruka iz regije - 'Ne želimo rat'
Hans von Sponeck, bivši koordinator humanitarnih programa Ujedinjenih naroda za Irak, nije bio pozvan u Senat kao svjedok. Prema njegovim riječima, iz svjedočenja su izostala upravo mišljenja poput njegovog, odnosno, izrazi protivljenja ratu s Irakom. U ratu u Perzijskom zaljevu – kaže gospodin Von Sponeck – Sjedinjene Države su imale podršku saveznika, uključujući i arapske zemlje. Danas više nije tako. Dapače, u regiji raste nezadovoljstvo zbog prisutnosti američkih snaga.
"Saudijci više ne žele veliku vojnu prisutnost u svojoj zemlji. Čujemo izraze nezadovoljstva zbog američke vojne nazočnosti i u drugim zemaljama, kao što su Bahrain i Ujedinjeni arapski emirati, pa i Kuvajt. Na Srednjem istoku se politička klima promijenila. Mislim da nam iz te regije stiže jednostavna poruka – 'Mi ne želimo rat'" - kaže ovaj bivši dužnosnik svjetske organizacije.
Gospodin Von Sponeck ističe da u mirovnom procesu na Srednjem istoku danas sudjeluju zemlje koje su svojedobno bile neprijatelji: "Postoje jasni znakovi da su zemlje, koje su svojedobno bile sukobljene, danas spremne na suradnju. Primjeri toga su Saudijska Arabija i Irak. Te su zemlje otvorile svoje granice. U Bagdadu je nedavno čak održan sajam saudijske industrije. Čak se i stari neprijatelji – Iran i Irak – postupno zbližavaju."
Prema njegovim riječima, Irak je – kako se čini – sve pomirljiviji. No, radi li se samo o prividu? Nećemo znati ukoliko mu ne damo šansu da se dokaže – zaključuje gospodin Von Sponeck.