Izvansudska nagodba o priznanju krivice između američkog saveznog tužiteljstva i talibanskog simpatizera Johna Walkera Lindha koristi objema stranama, tvrde pravni stručnjaci. Međutim, kako neće doći do suđenja, neka važna pravna pitanja ostat će neriješena.
Nagodba o priznanju krivice pogoduje Johnu Walkeru Lindhu, kojeg su mediji nazvali 'američkim talibanom'. On time izbjegava doživotni zatvor i najvjerojatnije će, na proglašenju presude, u listopadu, biti osuđen na 20 godina zatvora.
I za američku vladu, izvansudska je nagodba - dobra. Tužitelji će izbjeći potencijalno neugodno objavljivanje potankosti o tome kako su se američke postrojbe u Afganistanu odnosile prema Johna Walkera Lindha, nakon njegova zarobljavanja, a neće trebati niti razotkriti obavještajne izvore koji bi, tijekom suđenja, najvjerojatnije bili pozvani za svjedoke.
Međutim, neodržavanje suđenja znači da će neka ključna pravna pitanja vezana za rat protiv terorizma, koji vodi američka vlada, ostati i dalje neriješena. Jedno od takvih pitanja je: ima li predsjednik ovlasti da nekog američkog državljana proglasi 'nezakonitim sudionikom borbi', bez odluke američkog suda?
Za pravne stručnjake poput Roberta Hirshona, predsjednika najveće odvjetničke udruge u zemlji, American Bar Association, to pitanje predstavlja bit rata protiv terorizma.
"Radi se o tome da izvršna grana vlasti dobija ovlast da bilo kojeg američkog državljana može okarakterizirati 'nezakonitim sudionikom borbi'. Na taj se način kaže da taj građanin više ne uživa zaštitu našeg ustava. To nas vrlo brine. Naši stručnjaci već proučavaju to pitanje."
John Walker Lindh se našao u kategoriji 'nezakonitih sudionika u borbi' kada je bio zarobljen, zajedno s drugim talibanima i borcima al-Qaide, u Afganistanu.
Njegovi odvjetnici, međutim, tvrde da su priznanja, koja su iz njega iznuđena, nezakonita jer, kao američki državljanin, on je trebao biti upozoren da se njegove izjave na sudu mogu koristiti protiv njega.
Kakva god bila presuda u slučaju Johna Walkera Lindha, ona se izravno odražava i na slučaj Josea Padille, još jednog američkog državljana uhićenog u sklopu rata protiv terorizma. On je bio uhićen u svibnju zbog navodne umiješanosti u zavjeru kojom bi u Sjedinjenim Državama bila eksplodirana takozvana prljava bomba. Gospodin Padilla sada se nalazi u vojnom zatvoru, nakon što ga je predsjednik Bush proglasio nezakonitim sudionikom borbi.
Neki pravni stručnjaci vjeruju da bi sklonost vlade da prihvati pogodbu o priznanju s Johnom Walkerom Lindhom mogla imati utjecaja ne samo na slučaj Josea Padille, nego i Yasera Esama Hamdija, također rođenog u Sjedinjenim Državama, i također proglašenog 'nezakonitim sudionikom borbi'.
Eric Muller, profesor međunarodnog prava na sveučilištu Sjeverne Caroline, kaže: "Jedna od posljedica koje bi se mogle odraziti na ovim drugim slučajevima jest da bi optuženici mogli postati bahatiji. Ukoliko se potez vlade u slučaju Johna Walkera Lindha vidi kao znak slabosti ili znak nevoljkosti da se izlazi u javnost s okolnostima uhićenja tih optuženika; ukoliko bude izgledalo kao da je vlada ona koja se plaši suđenja, onda bi to moglo ponukati ostale optuženike da traže od vlade bolje nagodbe nego što bi se realno mogli nadati."
Vlada tek treba objaviti hoće li podići kaznenu optužnicu protiv Josea Padille ili Yasera Esama Hamdija.