Kritike na račun predsjednika Busha do sada su uglavnom bile prigušene, no neki demokrati sada počinju dovoditi u pitanje vanjsku politiku Bijele kuće. Uznemiruje ih - kako tvrde - prenaglašen unilateralni i militaristički pristup Bijele kuće svjetskim problemima.
S druge strane, republikanci se pozivaju na istraživanja javnog mnijenja, te tvrde da predsjednik, i kad je u pitanju vanjska politika, ima podršku većine Amerikanaca.
Kada je čelnik demokratske većine u Senatu Tom Daschle prošle zime blago kritizirao vanjsku politiku Bushove administracije republikanci su doveli u pitanje njegovo domoljublje. Nakon toga su, izgleda, slične kritike utihnule, na neko vrijeme. Dnevnik Washington Post nedavno je izvjestio da neki demokrati ponovno počinju kritizirati vanjsku politiku Bijele kuće.
Senator John Kerry je primjerice nedavno izjavio da "trenutnoj vanjskoj politici manjka fokus, da je neodlučna, nekonzistentna i do neke mjere deglobalizirana".
Leon Fuerth, vanjskopolitički savjetnik bivšeg predsjedničkog kandidata demokrata Ala Gorea, tvrdi da je "predsjednik Bush šokirao svijet, svojim ignoriranjem svjetskog javnog mnijenja".
Prema riječima gospodina Fuertha, "predsjednik Bush ostavlja dojam da su Sjedinjene Države spremne ići svojim putem ne vodeći pri tom računa o drugima."
Nye: Gledaje kroz prste, zbog 11. rujna
Ovakve zakašnjele kritike trebalo se očekivati, kaže Joseph Nye, dekan Kennedyeve škole uprave i autor nedavno objavljene knjige “Paradoks američke sile”.
"Nakon 11. rujna svi su se okupili oko predsjednika Busha što je tipično za Sjedinjene Države. U tom razdoblju, kada se osjećala prijetnja po nacionalnu sigurnost, dvostranačka suradnja bila je veoma snažna. Vjerujem da se, od tada pa sve do nedavno, Bushovoj administraciji gledalo kroz prste."
Gospodin Nye kaže da demokrati vremenom postaju spremniji postavljati pitanja naročito o američkom unilateralizmu na koji se tuže mnoge zemlje, prijateljske i neprijateljske. "Postoji osjećaj da Sjedinjene Države ne slušaju što drugi misle i ne traže podršku koju trebaju od drugih. To je dovelo do znatnih kritika iz Europe i Japana, a koje se mogu čuti dijelom i u izjavama nekih demokrata ovdje u Sjedinjenim Državama."
Schmidt: Razlika između tradicionalnog i globalističkog multilateralizma
Međutim, te kritike ne uznemiravaju republikance, kaže Gary Schmidt, izvršni direktor istraživačke organizacije Projekt za novo američko stoljeće. Oni odgovaraju da najmoćnija zemlja ima na svjetskoj sceni posebne odgovornosti i da ponekad mora djelovati samostalno.
"Ova optužba o unilateralizmu tipično se usmjerava protiv onih američkih vlada koje odbiju potpisati ono što ja nazivam 'globalističkim multilateralnim sporazumima' poput Kyota ili Međunarodnog kaznenog suda. Administracija je sklonija razgovarati o tradicionalnom multilateralizmu, politici koja uključuje suradnju s našim saveznicima" - objašnjava Gary Schmidt.
Gospodin Schmidt kaže da se Washington treba osloniti na multilateralizam u Afganistanu. On vjeruje, također, da je administracija predsjednika Busha u pravu kada radikalno razlučuje zemlje na one koje podržavaju terorizam i one koje su civilizirane. Povijest je, kaže on, na strani sadašnje američke vlade te navodi primjer predsjednika Trumana koji je na početku hladnog rata rekao da se radi o sukobu slobode protiv totalitarizma. Demokrati se, u svojim pozivima za opreznijom vanjskom politikom, također pozivaju na povijest ukazujući na vojni neuspjeh u Vijetnamu. Analitičari kažu da, za sada, na javnoj sceni, prevladava republikansko stajalište.