Ruski predsjednik Vladimir Putin ove je godine zabilježio niz vanjskopolitičkih uspjeha. Prošli tjedan gotovo se trijumfalno vratio u Moskvu, nakon summita skupine G8, na kojem je Rusija konačno dobila status punopravnog člana, uz sedam najrazvijenijih zemalja Zapada. Rusiji je na tom skupu obećano oko 20 milijardi dolara za uništenje dobrog dijela nuklearnog arsenala kao i rezervi kemijskog naoružanja. Međutim, izgleda da ruski vanjskopolitički uspjesi doživljavaju veća priznanja u inozemstvu nego na domaćoj političkoj sceni.
Televizijske snimke prikazivale su samouvjerenog predsjednika Putina u ležernom razgovoru s kolegama iz sedam najrazvijenih država Zapada. Novine su pisale o tome kako su se ruska stajališta na summitu G8 uzimala vrlo ozbiljno. Kako se čini, prošla su vremena kada je Rusija bila tek u čekaonici ovog probranog društva, priželjkujući tek njegovu materijalnu pomoć.
Putinovi uspjesi - nagrada Zapada Rusiji
Boris Karlitzky, urednik u listu Novaya Gazeta, smatra da je ruski predsjednik najviše profitirao zbog svoje rane podrške Washingtonu, u kampanji protiv globalnog terorizma: "To je nagrada, nadoknada za Rusiju, zbog podrške u ratu protiv terorizma. Vrlo je važno shvatiti da je to za rusku političku elitu vrlo važna stvar. Za nju strateški zadatak da je se u svjetskim okvirima prizna, da je se tretira na jednak način kao i druge elite."
I zaista, Rusija uskoro, prvenstveno na temelju američke podrške, postaje članica Svjetske trgovinske organizacije. Prije dva mjeseca u Moskvi je održan uspješan rusko-američku susret na vrhu. Odmah nakon toga, ustanovljeno je novo partnerstvo između NATO saveza i Rusije. Andrei Piontkovsky, direktor moskovskog Centra za strateške studije, smatra da je ruski predsjednik dobro učinio što se približio Zapadu. Konačno, kako kaže, ”Amerika je s vlasti zbacila talibane, koji su i za nas bili prijetnja.”
Većina građana ne podržava približavanje Zapadu
Međutim, gospodin Piontkovsky je svjestan da takvo gledište u Rusiji nije baš na cijeni. Većina biračkog tijela ne podržava približavanje Zapadu. On to najviše pripisuje nazočnosti NATO saveza, odnosno američkih snaga, u dijelovima svijeta koji su se za hladnog rata smatrali sovjetskom, odnosno ruskom interesnom sferom – istočna Europa, Srednja Azija te američkim vojnim savjetnicima u Gruziji.
"Ima ljudi koje to vrlo brine... ‘Sjedinjene su nas Države izgurale iz Srednje Azije, izgurale su nas iz Gruzije, NATO nam je na granicama, i tako dalje ....’ Postoji jedna opća slika Zapada, ponajviše Amerike, koja možda više nije neprijatelj, ali je još uvijek strateški protivnik koji umanjuje veličinu Rusije" - objašnjava ovaj ruski stručnjak.
Podozrivost i neprijateljstvo preme NATO savezu
Ruski građani, u mnogobrojnim anketama, većinom iskazuju takva stajališta. Podozrivost, ako ne i otvoreno neprijateljstvo prema Zapadu, još uvijek su vrlo prisutni. Međutim, ankete također pokazuju da Rusi vole Vladimira Putina, ponajviše zbog toga što je on uveo izvjestan red u svakodnevni život građana - primjerice za razliku od doba Borisa Jeljcina danas se mirovine i plaće redovito isplaćuju.
No, upozorava Andre Piontkovsky to bi se moglo i promijeniti: "Ako se ekonomska situacija pogorša, ljudi postanu razočarani i frustrirani, Putinovi protivnici će ga vrlo brzo optužiti da je domovinu prodao Zapadu."
Većina moskovskih analitičara slaže se da je sadašnja politika ruske vlade, politika približavanja Zapadu, prilično krhka, te da bi se moglo dogoditi da ona u jednom trenutku bude naprasno prekinuta.