Prošlog tjedna u Luxembourgu je sahranjen Pierre Werner, bivši premijer te zemlje kojeg se smatra ocem “eura”, jedinstvene europske valute. On je umro u trenutku kada se njegov san približavao ostvarenju: nova europska vlauta, po svojoj se vrijednosti približava dolaru.
Pierre Werner bio je premijer Luxembourga dvadesetak godina - šezdesetih, sedamdesetih, te početkom osamdesetih godina. Izvan te zemlje on je najpoznatiji po svome planu za uspostavu zajedničke valute za zemlje tadašnje Europske ekonomske zajednice.
Kad je prvi put iznio taj prijedlog, 1970. godine, nisu ga ozbiljno shvaćali. Međutim, Euro je danas stvarnost. Službena valuta 12 od 15 zemalja Europske unije, uvedena je na početku ove godine. Početkom ožujka euro je u odnosu na dolar vrijedio 86 centi. Posljednjih tjedana dobio je međutim na snazi i sada se približava svojevrsnoj "psihološkoj barijeri" - potpunom izjednačavanju s američkim dolarom.
Thiel: Euro je jak zbog toga što je dolar slab
Takvo naglo jačanje eura iznenadilo je mnoge financijske analitičare. Lucien Thiel, generalni direktor Udruge luksemburških bankara, pripisuje jačanje eura više slabosti dolara nego snazi jedinstvene europske valute.
"Ovisi iz kojeg ugla gledate. Dolar je slabiji već neko vrijeme iz nekoliko razloga. I čim jedna valuta slabi, druga u odnosu na nju automatski jača. U ovom slučaju, jačanje eura nema puno veze s tom valutom već više s dolarom."
Gospodin Thiel pripisuje slabljenje dolara padu američkog tržišta dionica koje je pogođeno računovodstvenim skandalima u velikim korporacijama poput Enrona, WorldComa i drugih. No jači euro ne mora nužno biti dobra vijest za europsku ekonomiju, kaže gospodin Thiel. On ističe podatak da se europska ekonomija umnogome oslanja na izvoz koji će sada biti skuplji.
"Sve do sada europska ekonomija bila je prilično zadovoljna slabim eurom jer je to značilo da možete povećati izvoz. Sada će se to malo promijeniti budući da je dosta europskih proizvoda namijenjeno stranim tržištima. Doći će do problema jer dolazi do porasta cijene izvoza."
Gros: Najveća opasnost - daljnji pad dolara
Daniel Gros, direktor Centra za istraživanje europske politike iz Brisela kaže da izvoz čini 15 posto ekonomije euro-zone, što je značajan postotak. On se slaže s mišljenjem da će jači euro usporiti europsku ekonomiju: "To znači da će se europski političari nakratko biti zadovoljni jer imaju snažniju valutu. No kasnije će morati živjeti s činjenicom da će izvoz 12 zemalja euro-zone biti također pogođen,iako možda ne puno. To sve skupa znači da će gospodarski oporavak u tim zemljama biti sporiji nego što se na početku vjerovalo."
Stručnjaci kažu da postoji i pozitivan efekt snažnijeg eura. Nafta, koja se plaća u dolarima, bit će jefitnija u zemljama euro-zone no ta će ušteda biti poništena znatno većim gubicima u izvozu. Gospodin Gros dodaje da bi prava opasnost bila ukoliko dolar previše padne – do razine od dolara i 30 centi za jedan euro. U tom slučaju, kaže on, u euro-zoni ne bi bilo gospodarskog rasta nekoliko godina, a na financijskim tržištima došlo bi do nove nestabilnosti.