Poznato je da Hrvatska neće biti pozvana u članstvo NATO saveza na summitu te organizacije koji se na jesen održava u Pragu, na kojem će biti upućeni pozivi nizu država Središnje i Istočne Europe. No, kakva je pozicija Hrvatske u vezi sljedećeg kruga proširenja, koji će nastupiti nakon ovogodišnjeg?
Uvelike se nagađa da bi Hrvatska mogla biti vodeći kandidat za učlanjenje u tzv. “trećem krugu” – naznake koje je tijekom boravka u Washingtonu ponudio i sam ministar obrane Republike Hrvatske, Jozo Radoš. O ovoj smo temi razgovarali s Robertom Bradtkeom, zamjenikom pomoćnika državnog tajnika, koji se u State Departmentu bavi odnosima s europskim državama.
Robert Bradtke kaže da Sjedinjene Države pozdravljaju aspiracije Republike Hrvatske da postane članica NATO saveza. “Drago nam je što je na nedavnom sastanku ministara obrane NATO-saveza, u Rejkjaviku, iskazana dobrodošlica Hrvatskoj, koja počinje postupak pristupanja savezu, kroz takozvani Membership Action Plan“ – kaže Robert Bradtke. On dodaje da, zbog dužine ovog postupka, neće biti vremena da Hrvatska do summita u Pragu ispuni sve obveze.
"Čelnici NATO saveza će sasvim sigurno u Pragu ponoviti tvrdnju da su vrata NATO saveza i dalje otvorena. Ja osobno vjerujem da će nakon ovog uslijediti i sljedeći krug učlanjenja. Prema tome, hrvatski izgledi za članstvo, nakon Praga - ako dobro poradi na ispunjenju obveza iz MAP-a, Akcijskog plana za buduće članove – su dobre. Hrvatska postignuća uzet će se u obzir vrlo ozbiljno" - rekao je Robert Bradtke.
Robert Bradtke nije želio određenije govoriti o vremenskim okvirima, odnosno kada bi točno Hrvatska mogla očekivati članstvo u Sjeverno-atlantskoj organizaciji. “Vremenski rokovi sljedećeg kruga proširenja nisu točno određeni”, rekao je za Glas Amerike ovaj američki diplomat.
Hrvatski ministar obrane, Jozo Radoš izjavio je tijekom posjete Washingtonu, da njegova vlada želi da se u Pragu, na summitu NATO saveza, “istakne pozitivni doprinos Republike Hrvatske ukupnim demokratskim procesima u regiji, kao i jačanju stabilnosti i sigurnosti u tom dijelu Europe.”
Ministar Radoš je također rekao da bi službeni Zagreb želio da se – citiramo: “na neki način istakne naša pozicija u budućem procesu proširenja NATO saveza.” “Hrvatska ne može u tom smislu tražiti nikakva jamstva od NATO saveza, ali se može naznačiti perspektivnost naše suradnje” – rekao je ministar obrane Jozo Radoš.
Zamolili smo Roberta Bradtkea, zamjenika pomoćnika državnog tajnika, da komentira iskazanu želju hrvatske vlade.
"Siguran sam da će čelnici NATO saveza, u svojoj izjavi za javnost, govoriti i o Hrvatskoj, ona će biti spomenuta. Ne bih želio prognozirati kako će taj dio izjave biti formuliran. Međutim, moramo biti svjesni da će biti i drugih kandidata za članstvo: bit će tu možda nekih zemalja koje nisu primljene u članstvo u Pragu, a ispunile su obveze iz Akcijskog plana. Možda će za članstvo biti zainteresirane i druge europske države, koje iz raznih razloga, u posljednjih pedeset godina nisu željele biti članice NATO-saveza, a sada to žele. Te će zemlje vjerojatno biti vrlo jaki kandidati" - rekao je Robert Bradtke.
Gospodin Bradtke danas je govorio u Odboru Zastupničkog doma za međunarodne odnose. On je iznio dva glavna kriterija za članstvo u NATO savezu. Prvi je – odlučnost svakog konkretnog kandidata da razvija demokraciju te podržava zajedničke vrijednosti koje povezuju saveznike iz NATO saveza, a to su tržišna ekonomija, vladavina prava te poštivanje ljudskih prava. Drugi kriterij je – kako će država kandidat pridonijeti sposobnosti NATO saveza da zaštiti i promiče vlastite interese i vrijednosti.
Kako je za Glas Amerike rekao gospodin Bradtke, “Hrvatska je na dobrom putu da postane članica NATO saveza, no pred njom je još velik dio posla vezan uz provedbu Akcijskog plana, kojeg mora provesti svaki kandidat za članstvo.”