Srpsko narodno vijeće neće priznati službene, jučer objavljene, rezultate popisa stanovništva, prema kojima Srba u Hrvatskoj danas ima 4.5 posto, što je tri puta manje nego 1991. godine.
Reviziju rezultata ćemo tražiti zbog primjenjene metodologije popisa i ostalih političkih okolnosti koje su ga pratile - izjavio je predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac.
Srpsko narodno vijeće krovna je organizacija Srba u Hrvatskoj koja obuhvaća većinu ne-vladinih srpskih udruga i ukupno 200 od ukupno 226 srpskih vijećnika u predstavničkim tijelima lokalne vlasti.
Drastično smanjenje broja Srba, uz sve ostale okolnosti, posljedica je, tvrdi Pupovac, po prvi put primjenjene metodogije posia Ujedinjenih naroda, prema kojoj se u stanovništvo jedne zemlje neubrajaju oni državljani koji su odsutni iz zemlje više od godinu dana. Tako su, neobuhvaćeni popisom, ostali oni hrvatski građani srpske nacionalnosti koji su još uvijek u izbjeglištvu izvan granica Hrvatske.
Nije točna, kazao je Pupovac, interpretacija prema kojoj je UN preporučio Hrvatskoj da tu metodologiju primjeni neposredno nakon ratnih migracija.
"Netko je primijenio metodologiju Ujedinjenih nacija i Eurostata zbog toga da bi popis stanovništva stavio u funkciju cementiranja rezultata politike etničkog čišćenja" - izjavio je gospodin Pupovac.
Srpsko narodno vijeće zatražit će reviziju popisa kako bi se službeni podaci o broju Srba u Hrvatskoj približili njihovom stvarnom broju. Vijeće će, tvrdi Pupovac, posegnuti za raspoloživim međunarodnim instrumentima i obratiti se UN-u, Vijeću Europe i Organizaciji za sigurnost i suradnju u Europi.
Prema procjenama Srpskog narodnog vijeća, u Hrvatskoj trenutno živi nešto više od šest posto Srba.
Milorad Pupovac je također novinare izvjestio da predsjednik države i premijer RH, kojima je uputio zahtjeve da pomognu u ustanovljavanju gdje je nestalo 400 tisuća hrvatskih Srba, nisu reagirali na njegov zahtjev. Pupovac je u tim zahtjevima tražio da se objavi broj onih koji imaju hrvatsko državljanstvo, a trenutno se nalaze u SRJ, kao i teritorijalnu distribuciju onih građana koji su se na popisu deklarirali kao nacionalno neopredjeljeni.
Aktualna vlast, upozorio je Pupovac, uporno propušta priliku da počne voditi pozitivnu pro-manjinsku politiku, jer kad bi zaista bila pozitivno nastrojena prema manjinskim pravima, onda nebi dovodila u pitanje odredbe međunarodnih dokumenata, kao što su Pismo namjere i Erdutski sporazum, niti bi ustavni zakon o manjinama spremala daleko od očiju manjinskih predstavnika i pravnih eksperata.