U Hrvatsku se vratilo preko 90 tisuca izbjeglih Srba. Prema sluzbenoj statistici zahtjev za povratak podnijelo je njih jos oko 13 tisuca koji se nalaze u Srbiji I BiH.
Prema podacima Uprave za proganike i izbjeglice Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva u Hrvatsku se iz Srbije i BiH u prva tri mjeseca ove godine vratilo 2597 izbjeglih Srba. Ukupno ih se do svibnja ove godine vratilo 91.115 od oko 300 tisuca koliko ih je, procjenjuje se, nakon vojne akcije Oluja 1995. napustilo ili bilo prisiljeno napustiti drzavu.
"Ne moze se govoriti da je povratak spor. Onakav je kakav je moguc i kako se ljudi odlucuju da se vrate," kaze za Glas Amerike pomocnik ministra obnove Lovre Pejkovic.
U dvije i pol godine vlasti koalicijske vlade u Hrvatsku se vratilo 31 tisuca izbjeglih Srba. Medjunarodne organizacije u svojim izvjestajima navode da Vlada premijera Ivice Racana nije u potpunosti uklonila prepreke brzem i odrzivom povratku izbjeglih Srba. Vecina ih se nema kamo vratiti.
Velik dio srpskih kuca spaljen je i opljackan nakon Oluje. Od preko 18 tisuca srpskih kuca i stanova koje su dani na koristenje, prognanim Hrvatima i izbjeglicama iz BiH, 10. 557 stanova vraceno je vlasnicima. Osam tisuca objekata, u kojima se sada uglavnom nalaze izbjegli bosansko-hercegovacki Hrvati, Vlada vlasnicima namjerava vratiti do kraja ove godine. Za realizaciju Akcijskog plana povrata zauzete srpske imovine Vladi treba oko 4 milijarde kuna. Svi kojima je bivsa vlast dala tudji stan ili kucu dobit ce alternativni smjestaj ili zemljiste.
"Trebalo bi do kraja godine kupiti cetiri tisuce objekata, osigurali smo oko dvije tisuce gradjevinskih parcela, to je vec sest tisuca, ima petsto obitelji kojima treba zavrsiti obnova, to je sest i pol tisuca, ima tisucu obitelji koje trebaju iseliti jer nemaju pravo na stambeno zbrinjavanje, to je sedam i pol tisuca i imamo nekoliko stotina obitelji koje ce se vratiti u BiH i prakticki dolazimo do te brojke od osam tisuca," kaze Lovre Pejkovic.
Prema sluzbenim podacima vlastima se sa zahtjevom za povratak jos prije dvije godine obratilo oko 13 tisuca izbjeglica, a iako se zahtjevi I dalje mogu podnositi broj zainteresiranih, prema sluzbenoj se statistici, ne povecava.
"Vecini su odobreni zahtjevi ali se nisu vratili," kaze pomocnik ministra obnove.
Oko pet tisuca Srba svoje je kuce prodalo drzavnoj Agenciji za promet nekretnina. Ne postoje sluzbeni podaci koliko ih je zamijenilo kuce ili prodalo bez posredstva agencije. Zahtjev za obnovom svojih kuca do kraja prosle godine, kada je istekao rok, podnijelo je 18 tisuca srpskih izbjeglica. Srpsko narodno vijece Milorada Pupovca u vise je navrata upozorilo da se obnavlja zanemarivo malo porusenih i spaljenih srpskih kuca.
Za vecinu Hrvata koji su pocetkom rata bili protjerani s okupiranog podrucja obnova je uglavnom zavrsena, obnovljeno je ili sagradjeno 110 tisuca kuca sto je drzavu stajalo deset i pol milijardi kuna.
"Obnavljamo i srpske kuce, kako ne. Imamo ih i obnovljenih i neuseljenih isto tako kao sto se prigovara da ima i hrvatskih obnovljenih kuca, ima toga i s jedne i s druge strane," kaze Pejkovic.
Kao jednu od kljucnih prepreka povratku Organizacija za evropsku sigurnost i suradnju i dalje istice stanarsko pravo nad drustvenim stanovima. Stanarsko pravo ukinuto je 1996. godine, a prema procjenama OESS-a izgubilo ga je oko 50 tisuca Srba. Prema podacima Hrvatskog helsinskog odbora cifra je znatno manja, izmedju 11 i 15 tisuca stanova. Iako je dijelu ljudi otkup onemogucen jer su pocetkom rata izbaceni iz stanova ili im se stanarsko pravo oduzelo zbog navodne neprijateljske djelatnosti, Vladin je odgovor - institut stanarskog prava ne postoji.