“Divine Secrets of the Ya-Ya Sisterhood”, knjiga Rebecce Wells, film Callie Khouri, album T Bone Burnetta
“Divine Secrets of the Ya-Ya Sisterhood”, film je radjen prema istoimenom romanu Rebecce Wells, spisateljice i glumice, autorice dva bestsellera – upravo spomenute knjige i one pod naslovom “Little Altars Everywhere”. Rebecca Wells rodjena je u srcu Louisiane, odrasla na jednoj njenoj pravoj “juznjackoj” plantazi, od djetinjstva pohlepno citala sve sto joj je doslo pod ruke i prilicno rano shvatila da se njeni ciljevi, zelje i ambicije u mnogome razlikuju od vecine onih tradicionalnih zena americkog ruralnog Juga. Znala je da o svijetu izvan rodne Louisiane zeli saznati sto je moguce vise i sto je moguce prije. Cinila je to tako sto je zemlju, vlakom, proputovala uzduz i poprijeko, sto je u svakom mjestu u kojemu se zadrzala u sebe upijala lokalnu kulturu, obicaje i dijalekte, da bi se na kraju skrasila u drzavi Washington, na jednom otoku kraj Seattlea. Inspiracija njenom pisanju, medjutim, i dalje dolazi iz – srca Louisiane. Tako i za roman “Ya-Ya Sisterhood”, napisan 1996, sada prenesen i na filmsko platno.
“Divine Secrets of the Ya-Ya Sisterhood” klasicna je juznjacka prica o slozenim obiteljskim vezama i tajnama, s radnjom smjestenom u jednoj dremljivoj zupi Louisiane. Film slijedi skupinu dugogodisnjih, prisnih prijateljica i njihovu neobicnu intervenciju kojoj je cilj jednoj mladoj spisateljici i kazalisnoj redateljici pomoci da otkrije istinu o svojoj ekscentricnoj i vrlo kompliciranoj majci. Siddalee Walker, najstarija kcer Vivi Abott Walker, dok u intervjuu za New York Times govori o svom kazalisnom hitu, kritizira svoju majku i nacin na koji ju je odgojila. Uvrijedjena, majka se kceri odrice. Siddalee moli i preklinje za oprost, cak, duboko uvjerena da sama “ne zna sto oprostiti i voljeti znaci”, otkazuje vlastito vjencanje. Sve izgleda beznadno do trenutka kad na scenu stupaju majcine prijateljice, sedamdesetogodisnje “ya-ya sestrice”, i majku Vivi uvjeravaju da kceri mora poslati svoj djevojacki spomenar. On i nosi naslov “Divine Secrets of the Ya-Ya Sisterhood.” Dok ga cita i dok majku pokusava shvatiti i analizirati, Siddalee otkriva i zamrsenu ljepotu nesavrsene ljubavi kao i cinjenicu da je srcu cesto mozda vazniji oprostaj nego potpuno razumijevanje. Ukratko, tri generacije juznjackih zena otkrivaju tajne o – braku, majcinstvu. iskustvima koja i jedno i drugo donose, zebnjama koje i s jednim i s drugim dolaze. Jednom otkrivene, te tajne su, istovremeno, i tuzne i smijesne.
Knjiga Rebecce Wells bila je hit “medju zenama i inteligentnim muskarcima.” Toj citateljskoj publici autorica ju je, naime, po vlastitim rijecima, i namijenila. Hoce li jednako uspjesna biti i filmska ekranizacija njene knjige? To cemo vjerojatno znati vec nakon ovog, prvog, vikenda prikazivanja. Filmsku ekipu cine Ellen Burstyn, Ashley Judd, Sandra Bullock, Maggie Smith, James Garner. Film je redateljski prvijenac 43-godisnje Callie Khouri, dobitnice Oscara, 1992, za najbolji scenarij, onaj za kultni film “Thelma i Louise.”
No, ako film i ne prodje narocito zapazeno, albumu s glazbom za film, koji je vec u prodaji, zacijelo predstoji veliki uspjeh. Jer njegov producent isti je onaj kojemu mozemo zahvaliti na soundtrack albumu za film brace Coen - “O Brother, Where Art Thou?” Njegovo ime - T-Bone Burnett. Film brace Coen zabiljezio je osrednji uspjeh, ali Burnettov album prodan je u sest milijuna primjeraka. Njime, kako u casopisu Time pise Josh Tyrangiel, T Bone Burnett je “...glazbenoj industriji ocitao dobru lekciju...” Sada stize – druga!
Zvukom Louisiane prozet soundtrack za “Divine Secrets of the Ya-Ya Sisterhood” prvi je album pod tek osnovanom etiketom DMZ Records, ali po vec oprobanoj Burnettovoj filozofiji - glazbu ne treba previse “dotjerivati” da bi se dopala sirokoj publici. Filozofiji, dakle, potpuno suprotnoj onoj konvencionalnoj, uvrijezenoj danasnjoj diskografskoj industriji.
Pedesettrogodisnji T Bone Burnett, pravim imenom Joseph Henry Burnett, rodjen je u St. Louisu, odrastao u Fort Worthu, u Texasu. Tu je i poceo karijeru, svirajuci blues. Godine 1975, Bob Dylan ga je pozvao da se, kao gitarist, pridruzi njegovoj Rolling Thunder Revue. Kad je, 80-ih, otvorio vlastiti studio, citav je niz glazbenika s njim suradjivao – Joni Mitchell, Ronnie Hawkins, Roy Orbison, Elvis Costello, Pete Townshend, Ry Cooder, Los Lobos, Jimmie Dale Gilmore, Gillian Welch, Wallflowers, Counting Crows. Ove je godine T Bone Burnett dobio cetiri nagrade Grammy – kao producent albuma godine, za “O Brother, Where Art Thou?”...kao producent najboljeg albuma tradicionalnog folka, za “Down from the Mountain”...kao producent najboljeg kompilacijskog soundtrack albuma, za “O Brother...”, te kao “producent godine”, za oba ta albuma. Bono je bio u pravu kad je tom prilikom rekao: ”Amerika ce sada konacno saznati tko je T Bone Burnett!”
No, Burnetta, daleko vise od slave zanima tradicionalna americka glazba. Da bi nju promicao, on je i osnovao etiketu DMZ Records. Savjetodavni odbor cine, zanimat ce vas, mozda – Elvis Costello, Tom Waits, Bono, filmska braca Coen, Callie Khouri, redateljica filma “Divine Secrets of the Ya-Ya Sisterhood”, Sam Shepherd i Wim Wenders...
Dva inauguralna albuma nove Burnettove etikete? Album s legendarnim bluegrass glazbenikom, Ralphom Stanleyjem, koji izlazi za nekoliko dana, i ovaj, za film “Ya-Ya Sisterhood.” Na njemu je 19 skladbi, 11 snimljenih iskljucivo za film. Kombinacija je to tradicionalne glazbe Louisiane. Uz cajun, i njegove “cuvare” – Marka i Anne Savoy, i nekoliko klasicnih skladbi iz repertoara, primjerice, Nat King Colea, Billie Holiday i Fatsa Wallera, u novim interpretacijama – Tonyja Bennetta, Taj Mahala i Macy Gray. Ima i Ray Charlesa i Mahalije Jackson. Ima i urbanog bluesa i jednog od njegovih predstavnika – Jimmyja Reeda….
Od novih, skladanih za film, tu je, izmedju ostalih, i jedna Lauryn Hill i jedna starog Burnettovog prijatelja, Boba Dylana. Prva nakon njegove Zlatnim Globusom i Oscarom nagradjene “Things Have Changed”, za film Curtisa Hansona “Wonder Boys.”
“Louisiana-mix” na albumu za film “Divine Secrets of the Ya-Ya Sisterhood”, pise, u svom clanku za Time, Josh Tyrangiel, “za odrasle je ljubitelje glazbe, za one koje komercijalni radio nervira, a MP3 sludjuje. Toj publici, Burnett nudi dobar ukus i autenticnost.”
”Naucili smo nesto na filmovima ‘Buena Vista Social Club’ i ‘O Brother, Where Art Thou?’”, rekao je T Bone Burnett. “A to je - da je kino-dvorana dobar radio, doista dobar medij za sirenje glazbe.”