Hrvatski premijer Ivica Račan danas putuje u višednevni posjet Sjedinjenim Državama, gdje će se sastati s predsjednikom Bushom, te drugim najvišim američkim dužnosnicima. Osim u Washingtonu, premijer će boraviti i u New Yorku, gdje će se sastati s predstavnicima zasad neimenovanih američkih kompanija i predstavnicima hrvatske dijaspore.
Kada su u pitanju hrvatsko-američki odnosi, opći je dojam u hrvatskoj javnosti da su oni u političkoj sferi izvrsni, o čemu govore i američke pohvale, pogotovo kada je u pitanju suradnja u okviru anti-terorističke koalicije, ali da vidno zaostaju gospodarski odnosi, od kojih je, pogotovo kada je u pitanju američko investiranje u Hrvatsku, puno očekivala hrvatska javnost. S ovom ocjenom se složio i sam premijer Račan.
IR: Uveliko bih se složio s ovom ocjenom. Doista, to može biti dojam i on bi se mogao i argumentirati. No, valja dodati, iako Hrvatska, svjesna opasnosti od terorizma, želi dati puni doprinos svjetskoj borbi protiv terorizma, mi smo svjesni da taj doprinos možemo još i poboljšati, o čemu ćemo također razgovarati u Washingtonu. Na drugoj strani, mi možemo ocijeniti da za općim, političkim, diplomatskim, dobrim odnosima između dvije zemlje, ma koliko one bile različite u mnogo pogleda, zaostaju upravo gospodarski odnosi. I o tome ćemo također razgovarati u Washingtonu. Bit će više dobrih prigoda za tu vrstu razgovora, kako s ljudima iz američke administracije, tako i – što je daleko bitnije, kada je riječ o sustavu tržišne ekonomije – s ljudima koji predstavljaju vodstva gospodarskih subjekata, kompanija.
GA: Koliko nam je poznato, susrest ćete se i s predstavnicima hrvatske dijaspore, koja je duboko podijeljena kada je u pitanju aktualna vlast u Hrvatskoj.
IR: Ja bih rekao sljedeće – da mi onu najkreativniju hrvatsku dijasporu nismo uspjeli okupiti – ni jučerašnja vlast, ni današnja vlast. Neka se ne naljuti nitko od onih koji surađuju s Hrvatskom jučer i danas, ali znam mnogo ljudi koji se iznenade kada čuju za vrlo ugledne ljude hrvatskog podrijetla, koji i te kako nešto znače u Sjedinjenim Državama, a mi s njima ne komuniciramo. Nažalost se komunikacija s hrvatskom dijasporom u Sjedinjenim Državama svela preko jednog tankog, politički aktivističkog segmenta hrvatske dijaspore i ta jednostrana komunikacija, usudio bih se reći, je možda zanemarila, da ne kažem odbila, onaj drugi dio, jednako vrijedan, a sa stajališta razvoja, ne samo političkih, nego i gospodarskih i tehnoloških odnosa sa Sjedinjenim Državama, možda i daleko važniji. Stoga, ja sam već dao inicijativu da pokušamo napraviti pravi spisak ljudi hrvatskoj podrijetla, koji su etablirani u razne pore gospodarskog i socijalnog života Amerike i s kojima bi trebalo stupiti u kontakt, sa mnogima od njih možda i prvi puta.
GA: No, kako ocjenjujete dosadašnje projekte velikih američkih kompanija u Hrvatskoj?
IR: Hrvatskoj sreću nisu donijeli neki projekti koje smo mi tražili od Amerike, a koje smo morali revidirati. Uzmimo samo projekte od Enrona do Bechtela. Pokazalo se da ne treba forsirati političke projekte kooperacije. Oni nisu donijeli sreću niti Hrvatskoj, ni Sjedinjenim Državama. Čak bi se reklo da su objektivni potencijal kompromitirali. Kao što vidite, imamo i nešto u bližoj povijesti što je naštetilo poželjnim gospodarskim odnosima dvije zemlje. Stoga će trebati isključivo utvrđivati manje politički interes, jer on može biti pogrešno artikuliran, a više gospodarski, razvojni, tehnološki.
GA: Prije šest mjeseci, upravo ste za Glas Amerike suradnju s Bechtelom ocijenili izvrsnom.
IR: Da, ali kao projekt sudjelovanja Bechtela na jednoj dionici auto-ceste Zagreb-Split, koji je bez sumnje dobar, ako ne i najbolji projekat u Hrvatskoj. No, trebali smo dosta vremena da revidiramo jedan pogrešan projekat zbog kojega je Bechtel došao u Hrvatsku, a to je izgradnja auto-ceste iz Zagreba prema nigdje u BiH. Izgubili smo tu dosta vremena, da ne kažem i malo teže riječi, a sigurno bi se moglo govoriti i o Enronu. No, to iskustvo ne bi trebalo prenaglašavati. Treba ga pamtiti da se ne ponavlja i krenuti – rekao bih – zdravom gospodarskom logikom u moguću kooperaciju.
GA: Glavna prepreka stranim ulaganjima u Hrvatsku je - po mnogima - pravna nesigurnost. Vaša najava revizije privatizacije, koja je obavljena po sadašnjim, važećim zakonima, doživljena je kao daljnje jačanje pravne nesigurnosti.
IR: Mi ne mislimo unositi pravnu nesigurnost, ne mislimo proglasiti krivičnim djelom ono što prije sedam ili osam godina nije bilo krivično djelo, ali mislimo da ljude koji su opljačkali dijelove hrvatskog gospodarstva, istjerali radnike na ulicu, uništili proizvodnju, a prodali one dijelove tih poduzeća koji su nešto vrijedili i to prenijeli u svoj osobni kapital, a da za to nisu čak ni plaćali poreze, mislimo ih udariti po džepu. Ne mislimo da je to unošenje pravne nesigurnosti. Uostalom, obveze prema državi kao što je plaćanej poreza ne bi trebalo da zastarijevaju tako brzo.
Prije puta u Sjedinjene Države premijer Račan će se sastati s pomoćnicom državnog tajnika Colina Powella, gospođom Jones. Saznajemo da će prije puta premijer Račan pozvati sve Hrvate iz BiH koji su izbjegli u Hrvatsku da slobodno glasaju na predstojećim izborima u BiH bez straha za svoj status u Hrvatskoj.