U mjestu Minden, u Nevadi, upravo je zavrsio godišnji sastanak jednog od odbora Međunarodne organizacije za standarde na kojemu je sudjelovao i predstavnik Hrvatske, direktor Brodarskog instituta u Zagrebu, dr. Nenad Bobanac. O cilju susreta i njegovoj vaznosti za Hrvatsku, s dr. Bobancem razgovarala je Jagoda Bush. Međunarodna organizacija za standarde, International Organization for Standardization, poznata i pod imenom ISO, ne kao skraćenica punog imena organizacije već od grčke rijeci “isos”, u znacenju “jednak, koji vrijedi za sve”, nevladina je i neprofitna organizacija sa sjedištem u Genevi. Osnovana je u veljači 1947. godine sa ciljem da promiče razvoj standardizacije u svijetu kao i razvoj suradnje na područjima intelektualnih, znanstvenih, tehnoloških i ekonomskih aktivnosti. ISO je, dakle, tijelo u kojemu se razvijaju međunarodni standardi koji čine podlogu međunarodnoj trgovini i businessu, tijelo u kojemu se, kroz norme, specificiraju i definiraju postupci i kriteriji za razne operacije, od financijskih do tehničkih. Kroz međunarodno usaglašavanje zajedničkih principa dobija se podloga za poslove koji su zasnovani na poznatim kriterijima, a to je i preduvjet za uspješno poslovanje među zemljama, organizacijama i pojedincima. Drugim riječima, međunarodni standardi život čine jednostavnijim i robu i usluge koje koristimo čine pouzdanijima i efektivnijima. Svojim organizacijama za nacionalne standarde u Međunarodnoj je organizaciji za standarde zastupljeno nekih 140 zemalja svijeta. Unutar organizacije djeluje niz raznih tehničkih odbora, među njima, pod brojem 108, i onaj za mehanicke vibracije i udare. U tom odboru, kao stručnjak za brodske vibracije, Hrvatsku zastupa direktor Brodarskog instituta, dr. Nenad Bobanac. Nenad Bobanac: Budući da sam u Hrvatskoj predsjednik tehničkog odbora 108, u Nacionalnom uredu za standarde, dakle, taj koji je odgovarajući tom ISO-ovskom tehničkom odboru 108… znači struktura državne institucije za standarde koja se zove Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo je identična strukturi ISO-a i oni tehnički odbori koji postoje u ISO-u imaju svoje pandane u Državnom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo. Dakle, od tih 180 odbora, mi imamo uspostavljenih nekih stotinjak u ovom trenutku. Jedan od njih je taj tehnički odbor 108 za mehaničke vibracije i udare i ja sam ujedno, kao njegov predsjednik, i član i predstavnik Hrvatske u tom pododboru 2 koje se bavi vibracijama na vozilima.” Tehnički odbor 108, treba dodati, jedan je od dva ISO-ovska odbora u kojemu je Hrvatska puni član, u kojemu, dakle, stvarno i konkretno doprinosu razvoju. U ostalim je odborima Međunarodne organizacije za standarde zastupljena uglavnom samo kao promatrač. Na upravo završenom sastanku odbora 108, uz Hrvatsku, sudjelovale su još i Sjedinjene Države, Japan, Švedska i Francuska. Što je bio cilj susreta, o čemu se raspravljalo? Nenad Bobanac: Susret je bio redoviti sastanak, godišnji, na kojem se pišu nove norme i usuglašavaju stavovi među zemljama…dakle, postupak je takav da svaka zemlja članica na prijedlog nove norme daje svoje pisane komentare, sugestije ili neslaganja i tada se na tim sastancima pokušava na plenarnom radu ta pitanja koja su recimo sporna ili dvojbena rasčistiti u međusobnom dijalogu. Tako je ovaj sastanak služio tom cilju….Raspravljalo se o nekoliko postojećih normi, naprimjer ISO-69/54 koja je nedavno lansirana i koja se sad ispituje, kako ona funckionira u primjeni u brodogradnji, zatim je raspravljana filozofija odnosno buducnost – koje sve norme treba u nekoliko slijedećih godina uopće donesti u to područje, pa je tu usvojen prijedlog Hrvatske da se napravi jedna struktura tih normi tako da jasno razgraničimo njihove ciljeve i područje primjene i da onda jednu po jednu gradimo i usavršavamo u svom slijedećem periodu. Što sudjelovanje u radu takvog odbora konkretno znači za Hrvatsku, na koji joj nacin služi? Nenad Bobanac: Služi zapravo obrani interesa Hrvatske, industrijskih ineteresa. Naime, o čemu se radi? Norme su podloga međunarodnoj trgovini i oni koji kreiraju norme, svaka od zemalja nastoji zaštiti neki svoj industrijski interes, zbog toga što je promjena norme skopčana s velikim troškovima. Isto tako i ako su prerigorozni zahtjevi normi, koji možda i nisu opravdani, to isti znači poskupljenje proizvodnje. Tako da Hrvatska, kao brodograđevna zemlja, sudjelovanjem u tome štiti svoj interes zbog toga što većina zemalja koje su ili, možda, najutjecajnije zemlje koje u tom odboru djeluju, su kupci brodova i oni žele nametnuti vrlo stroge kriterije u mnogim područjima pa između ostaloga i u tom području o kojemu sad govorimo, području vibracija… A ti kriteriji često nisu opravdani i njihovi bi možda tako visoki zahtjevi snažno povećavali troškove proizvodnje. Zato je važno tamo zastupati interese i nastojati naći kompromis između realnih zahtjeva i potrebe za unapređenjem proizvoda i troškova proizvodnje. Na koji način, i u kojim područjima, Hrvatska može dati svoj doprinos? I kako to služi njenom tehnološkom razvoju? Nenad Bobanac: Kroz rad u tom odboru se vidi da je Hrvatska u takvim tehničkim područjima kao što je brodogradnja, ali je to sigurno i eletrotehnika i još neke druge, kompetentan i ravnopravan sugovornik sa tim zemljama. Ja to govorim ovdje iz pozicije čovjeka koji radi u brodogradnji i u Brodarskom institutu čitav niz godina….Brodarski institut je sudjelovao u razvoju vrlo složenih tehnoloških proizvoda – brodova, specijalnih brodova…i zapravo su znanja koja smo mi razvili u toj specijalnoj brodogradnji potpuno usporediva i jednako vrijedna, u nekim segmentima čak i vrlo napredni, u usporedbi sa tim drugim zemljama-članicama…A tu su zapravo predstavnici svih velikih industrijskih i pomorskih zemalja kao što su i Sjedinjene Države i Japan i Koreja i Njemačka i Švedska i Velika Britanija i Francuska…dakle, mi možemo ravnopravno s njima u tom području razgovarati. I to je dobro za tehnološki razvoj zemlje, na tome treba graditi našu industrijsku budućnost…Mi moramo stvarati nove proizvode. Ja, kao predstavnik Brodarskog instituta, mogu reći da Brodarski institut je zapravo jedan od izrazitih tehnoloških instituta kojemu je glavni cilj bio stvaranje novih proizvoda i to je nešto što bi trebalo osigurati budućnost nasoj industriji.” Ove godine, sastanak je održan u Sjedinjenim Drzavama. Iduće, možda u Hrvatskoj?
Nenad Bobanac: Tako je… Mi smo uputili poziv da se cijeli taj tehnički pododbor, koji se bavi vibracijama na vozilima, slijedeće godine sastane u Hrvatskoj… na nekom mjestu, još nismo odlučili, možda u Zagrebu možda u Dubrovniku – već prije tri godine smo imali sastanak jedne radne grupe, dakle samo jednog užeg dijela tog tehničkog pododbora, u Dubrovniku, i to je bio vrlo uspješan sastanak, kako u radnom smislu tako i u ovom socijalnom, tako da su kolege izrazile zadovoljstvo sa tim upućenim pozivom i nadam se da ćemo biti u stanju realizirati to slijedeće godine…što bi bilo lijepo i za promociju zemlje, a mislim i da bi pomoglo u prepoznavanju zemlje kao jednog poželjnog i dobrog partnera u tim tehničkim poslovima.”