Dan nakon potpisivanja povijesnog sporazuma o anti-terorističkoj suradnji s Rusijom, ministri vanjskih poslova NATO saveza sastali su se sa šefovima diplomacija deset zemalja koje se žele priključiti NATO-u. Kako iz Rejkjavika javlja Roger Wilkison, Sjevernoatlanski savez želi još ove godine prihvatiti nove članice iz Istočne Europe, a također želi ojačati veze s bivšim sovjetskim republikama u Kakvakzu i Središnjoj Aziji.
NATO savez je odbio priopćiti koje će zemlje biti pozvane da se priključe Savezu na summitu koji će se održati u studenome u Pragu. No uvriježeno je mišljenje da će Estonija, Latvija, Litva i Slovenija gotovo sigurno biti primljene.
Ivanov: Mehaničko proširenje - ostatak iz prošlosti
Međutim, proširenje NATO saveza na istok nailazi na protivljenje Rusije. Ruski vojni i sigurnosni dužnosnici naročito su zabrinuti mogućom nazočnošću NATO saveza u baltičkim zemljama. Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov rekao je da proširenje Saveza neće pridonijeti ničijoj sigurnosti: "I dalje držimo da puko mehaničko proširenje predstavlja tek ostatak iz prošlosti te da nije nužan dodatak sigurnosti NATO saveza niti onih zemalja koje bi se njemu željele priključiti."
Robertson: Proširenje jača regionalnu sigurnost i razvoj demokracije
Stav NATO saveza jest da će proširenje povećati regionalnu sigurnost i potaknuti razvoj demokracije u zemljama koje su nekada bile pod sovjetskim utjecajem. NATO također gleda i dalje od proširenja.
Glavni tajnik George Robertson kaže da su veze sa zemljama Kavkaza i Središnje Azije važne nakon terorističkih napada na Sjedinjene Države: "Sjeverna Amerika, Europa i zemlje Srednje Azije sada su dio jedne političke zajednice koja po svojoj širini, uključivanju drugih te po svojoj spremnosti na suradnju dosad u povijesti nije zabilježena." Kao pokazatelj uspjeha NATO saveza u potrazi za novim odnosima predstavnici 46 zemalja od Australije do Uzbekistana suglasili su se da će bliskije surađivati u nošenju s novim izazovima globalnoj sigurnosti.
U međuvremenu, u Rusiji je provedeno istraživanje javnog mnijenja koje pokazuje da više od polovine Rusa još uvijek vidi NATO savez kao agresivnu organizaciju i prijetnju njihovoj zemlji. 54 posto anketiranih ruskih građana vjeruje da je NATO savez napadačka organizacija dok 24 posto drži da je to čisto obrambeni savez. 52 posto ispitanika vidi NATO savez kao prijetnju nacionalnoj sigurnosti. Istraživanje je također pokazalo da 62 posto anketiranih vjeruje da je poboljšanje veza s NATO savezom u najboljem interesu Rusije.