U Memorijalnom muzeju Holocausta, u Washingtonu, održan je skup pod naslovom Prevencija genocida, moral i nacionalni interes. Sjedinjene Države su se u posljednjih deset godina angažirale na tom planu, nekad uspješno a nekad s manjim ili nikakvim uspjehom. Sudionici skupa u Washingtonu analizirali su američki odgovor na humanitarne krize u Bosni i Hercegovini, na Kosovu i Ruandi, te izvukli neke pouke.
Američki kongresmen Frank Wolf istaknuo je da Sjedinjene Države imaju dužnost štiti ljudska prava, ne samo na svom teritoriju, već – kad god mogu - i u inozemstvu.
"Mi moramo biti angažirani na ovom području, i to baš zbog toga što nam je ovdje u Americi podarena sloboda, bogatstvo i prosperitet. Više se traži od onog koji ima nego od onog koji nema, tako piše u Bibliji. Zato Amerika mora pomagati siromašnima, gladnima, žrtvama represije i nasilja. To od nas u svijetu i očekuju. Kada sam u jesen 1991. bio u opkoljenom Vukovaru, u kojem se ubrzo nakon mog odlaska dogodio strašan zločin, prvo što su me pitali bilo je – što Amerika misli o ovome," kaže kongresmen Wolf.
Kongresmen Wolf je svjestan da se Washington često kritizira zbog spore reakcije na humanitarne krize diljem svijeta. “Međutim, kriza na Balkanu, pokazala je da je Amerika u zaustavljanju genocida i ratnih zločina efikasnija od onih koji se nazivaju ‘međunarodnom zajednicom’” – rekao je Frank Wolf, misleći pri tome na mehanizme Ujedinjenih Naroda.
Na skupu u Memorijalnom muzeju Holokausta govorio je i ambasador Pierre-Richard Prosper, visoki dužnosnik američkog Državnog tajništva, odgovoran za problematiku ratnih zločina. On je istaknuo da prevencija genocida spada u domenu nacionalnog interesa Sjedinjenih Država. Međutim, istaknuo je ambasador Prosper, što je u konkretnoj situaciji nacionalni interes pojedine države odlučuje se na temelju niza čimbenika, i to ne samo onih etičkih.
"Nacionalni se interes prosuđuje, među ostalim, i na temelju blizine neke zemlje konkretnoj krizi. Uzima se u obzir i odnos te zemlje prema sukobljenim stranama, te postoje li druge zemlje koje se mogu efikasnije angažirati u konkretnoj krizi.... U prevenciji genocida treba uzeti u obzir i ograničena sredstva s kojima zemlja raspolaže, ili nedostatak političke volje da se bilo što učini. To posebno dolazi do izražaja kada treba poslati vlastite vojnike u neko opasno područje. Naime, treba li tražiti od roditelja da šalju svoju djecu u rat u neku njima potpuno nepoznatu zemlju? Na ovo pitanje vjerojatno jedino mogu odgovoriti sami roditelji," kaže gospodin Prosper.
Veleposlanik Prosper je istaknuo da Sjedinjene Države žele preuzeti značajnu ulogu pogotovo u prognoziranju i sprečavanju genocida. Tu Washington ima na raspolaganju širok spektar mjera: gospodarske, diplomatske i političke sankcije, odbijanje pomoći te blokiranje ulaska u međunarodne organizacije. No – dodao je američki diplomat – “Washington teži uspostavljanju regionalnih aranžmana gdje će se na prevenciji najviše angažirati zemlje u neposrednom sudsjedstvu konkretne krize.”
Samantha Power, direktorica Centra za ljudska prava Sveučilišta Harvard, analizirala je američki odgovor na slučajeve genocida u povijesti. Osim u slučaju Bosne i Hercegovine i Kosova, Washington je bio vrlo spor i pasivan. “Tome je pridonosila i činjenica što se ovom problematikom u Washingtonu često bave niži vladini dužnosnici” – kaže Samatha Power.
"Genocid nije prioritet. Niti jedan predsjednik do sada nije svojim ljudima rekao: želim da me upozorite na mogućnost genocida, bilo gdje se na svijetu! Time se u vladi bave stručnjaci za pojedinu regiju, na razmjerno niskoj razini u pojedinim ministarstvima. A kada do genocida dođe, Washington mu pristupa na tradicionalni diplomatski način, kroz pregovore kojima je cilj prekid vatre - što često pomaže počiniteljima genocida, a ne žrtvama. Primjer za to je Vance-Owenov mirovni pokušaj u Bosni i Hercegovini, na početku devedesetih," kaže gospođa Power.
Pouke s Balkana i Afrike, koje bi Washington trebao analizirati i usvojiti, Samatha Power najviše vezuje uz predviđanje krizne situacije, odnosno praćenje fenomena koji navješćuju mogući genocid – to su primjerice snažna šovinistička ili plemenska mržnja koju promiče vlast u nekoj državi, represija manjina, te raspad pravne države. “U takvim slučajevima potrebna je trenutačna američka i međunarodna diplomatska, ekonomska, a možda i vojna akcija”, smatra Samantha Power.