Nadmoćnom pobjedom kandidata desnog cenra nad kandidatom ekstremne desnice zaključeni su predsjednički izbori u Francuskoj. Lada Stipić – Niseteo pratila je izbore na kojima su Francuzi dali drugi predsjednički mandat Jacquesu Chiracu. Kako je glasovala Francuska?
Sa 98,74 posto prebrojenih glasova Jacquesu Chiracu pripalo je 82,05 posto a Jean–Marie Le Penu 17,95 posto. Statistika izbora veli da se odazvalo nešto više od 80 posto građana – što se smatra veoma dobrim u ovoj klimi opće nezainteresiranosti, ali i uspjehom jer je u prvom krugu predsjedničkih izbora apstinirala gotovo trećina Francuza. Chiracova je pobjeda rekord jer je do sada najveću razliku u finalu predsjedničke utrke ostvario Georges Pompidou, 58 posto. Naravno, Francuzi u drugome krugu nisu glasovali toliko za Chiraca i njegov program koliko protiv drugog kandidata, Jean-Marie Le Pena. Ovo je u svom govoru nakon pobjede priznao i sam Chirac.
Što su kazali pobjednik i poraženi?
Le Pen nije ni očekivao pobjedu ali jeste preko 30 posto glasova. Iz svoga štaba u Porte–St-Cloud poručio je da je bitka možda izgubljena no ne i rat jer za dva tjedna dolaze na red parlamentarni izbori. Francuska je izgubila, protiv mene su upotrijebljene staljinističke metode i medijska hajka, ispalio je u karakterističnom stilu Le Pen. S druge strane, Chirac je čestitao ljudima Francuske na solidarnosti, slobodi i na odgovornosti koju uvijek iskazuju u najtežim prilikama. "Spasili ste Republiku i njezine vrednote", poručio je razdraganoj masi od oko četiri tisuće pristalica okupljenih na pariškom Trgu republike. Nije bez razloga da je u masi koja je skandoirala i mahala zastavama bilo veoma mnogo mladih ljudi porijeklom sa sjevera Afrike ili francuskih afričkih kolonija. Imigranti su ova zadnja dva tjedna preživljavali zaista teške trenutke. "Moj je cilj obnoviti položaj i ulogu vrednota slobode, jednakosti i bratstva koje žive u svima nama", obećao je, dijeleći komplimente zemljacima za izbor u kome su mnogi išli, priznao je čak i Chirac, preko tradicionalnih podjela i vlastitih opredjeljenja.
Kakve su prve reakcije?
Prva, najupečatljivija, najvidljivija jeste olakšanje. Ogromno olakšanje. Francuska, a s njom Europa i svijet mučili su se s činjenicom da je osoba koju je malo tko iz politčkog vrha propustio okrstiti "rasistom" ili "fašistom" predsjednički kandidat. "Ekstremistička, izolacionistička politika Jean–Marie Le Pena je smrvljena", komentirao je primjerice, predsjednik europske Komsije Romano Prodi. Rekacija je stigla među prvima a europska Komisija je, podsjećam, burno reagirala na pobjedu populiste Joerga Haidera u Austriji i ulazak njegove stranke u vladajuću koaliciju. "Francuska je potvrdila da je zemlja u srcu Europe", zaključena je poruka iz Bruxellesa. Čestitke Chiracu upućene su iz Londona, Rima, Berlina, Stockholma, iz svih prijestolnica Europe. Iako će Chirac s novim mandatom i u novim okolnostima predstavljati težak zalogaj europskim partnerima, svako je rješenje bolje od Le Pena u Elizejskoj palači. U dolazećim danima biti će, očekujem, više riječi o tome da je iza Le Pena stalo skoro šest milijuna francuskih građana, onih istih u kojima, prema Chiracu, «živi duh slobode, jednakosti, bratstva», krilatica francuske Republike.