Ovih dana Hrvatska je od strane Europske Komisije upozorena kako kasni s donošenjem bitnih zakona koji su preduvjet za članstvo u Europskoj uniji. O kojim zakonoma je riječ pitali smo ministra za evropske integracije Nevena Mimicu.
Neven Mimica: Mi smo i sami znali prije izviješća Europske komisije da određenih zaostataka ima, pogotovo u nekim velikim sistemskim zakonima kao što je Ustavni zakon o zaštiti manjina, ili Zakon o deviznom poslovanju, o strancima u azilu. Ali, ono što smo danas definitivno odlučni i na što nas je motiviralo ovo izvješće Europske komisije je da tokom ove godine nadoknadimo zaostatke i ne dozvolimo nove zaostatke u provođenju tog procesa. To nam je jako važno, zato što početkom iduće godine sasvim ozbiljno namjeravamo podnijeti zahtjev za članstvo u Europskoj Uniji. A da bi taj zakon bio vjerodostojan, da bi se mogao ocijeniti, mi moramo iza njega imati dovoljno prikupljenih dokaza o našoj sposobnosti da izvršavamo obveze preuzete u dostizanju Evropskih standarda i kriterija. Prema tome, namjera nam je tokom ove godine urednim izvršavanjem plana prikupiti te dokaze naše vjerodostojnosti. podnijeti zahtjev početkom iduće godine i onda očekivati, negdje početkom 2004. da Hrvatska prijeđe iz ovog današnjeg statusa potencijalnog kandidata u status novog punopravnog kandidata za članstvo u Europskoj uniji i da otpočne pregovore o punopravnom članstvu u Europskoj uniji.
Glas Amerike: Dok Hrvatska slavi Europski tjedan u samoj Europskoj uniji jačaju desne snage koje prijete dezintegracijom Unije, kako to komentirate?
NM: U Europi danas, među članicama Evropske unije, sigurno jačaju tendencije desnog političkog razmišljana i djelovanja i to djelovanja koje ide i u pravcu dezintegrativnih procesa prema Europskoj uniji. Međutim, Europa i Europska unija, ovakva kakva je danas, nastala je na velikim političkim idejama. Idejama ujedinjenja, idejama koje su donijele jasan i sasvim izrazit napredak i razvoj svih Europskih zemalja unutar Europske unije i čini mi se da, gledajući dugoročnije, ideje dezintegracije Europe ipak nemaju generalni prolaz ili da ne mogu stvoriti dovoljnu kritičnu masu da oforme jednu novu političku ideju po cijeloj Europi koja bi išla u suprotnom pravcu od danas još uvijek prevladavajuće ideje jačanja Europskog zajedništva.
Glas Amerike: Ipak, može li to antievropsko raspoloženje koje propovijedaju Heider i Le Pen zavladati i u Hrvatskoj?
NM: Činjenica je da u Hrvatskoj preko 77 % stanovništva podupire ovakvu europsku vokaciju i evropski put Hrvatske. Predpostavljam da će taj postotak potpore padati kako se budemo bližili datumima za članstvo u Europsku uniju i kada se konkretne teme budu raspravljale i kada te konkretne teme budu imalei konkretan odraz na svakog pojedinca ili određenu grupu. Ali, čini mi se da će Hrvatska po cijelom svom biću i orjentaciji ostati europska kakva je i danas i da će ta potpora uvijek prelaziti 50% hrvatskog društva i da referendum koji ćemo morati u skladu s ustavom raspisati u trenutku kada budemo odlučivalali, nakon pregovora, hoćmo li postati članicom Unije ili ne, da će taj referendum pokazati takvo pretežito proevropsko raspoloženje.