Međunarodni monetarni fond pozitivno ocjenjuje gospodarsku situaciju u Hrvatskoj, kao i izglede za daljnje jačanje hrvatskog gospodarstva. Ova međunarodna financijska institucija jučer je objavila godišnji izvještaj u kojem ocjenjuje stanje gospodarstva u mnogim zemljama svijeta. Evo što se u izvještaju kaže o Hrvatskoj.
Hrvatska je vlada tijekom prošle godine ispunila ili premašila zadane makroekonomske ciljeve: gospodarski rast bio je veći, inflacija niža, a međunarodne rezerve veće od očekivanih, unatoč nešto nepovoljnijim vanjskim uvjetima i nepredviđenim zastojima u provođenju gospodarske politike – kaže se u izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda.
U dijelu koji se odnosi na postignute rezultate i perspektive hrvatskog gospodarstva, ističe se da je gospodarski rast u drugoj polovini 2001. bio jak, te da je vjerojatno premašio zadanu razinu od 4 posto. Međunarodni monetarni fond prognozira da bi ove godine mogao biti ostvaren očekivani rast od 3,5 posto.
Vlada je ostvarila dobre rezultate na polju fiskalne konsolidacije – ocjenjuje se u izvještaju. U trenutku smjene vlasti početkom 2000, fiskalni deficit iznosio je gotovo 7,5 posto, a konsolidirani troškovi vlade – 50,2 posto bruto nacionalnog proizvoda. U protekle dvije godine, fiskalni deficit smanjen je za više od dva posto bruto nacionalnog proizvoda, a udio vladinih troškova u njemu pao je na 43,8 posto. Za sljedeću godinu, cilj je smanjiti fiskalni deficit na oko dva posto bruto nacionalnog proizvoda.
Međunarodni monetarni fond vrlo je pozitivne ocjene dao monetarnoj politici. Inflacija je u drugoj polovini prošle godine zabilježila neočekivani pad, te je u veljači ove godine iznosila 2,8 posto. Vjeruje se da u ovoj godini neće biti negativnijih inflatornih kretanja. U izvještaju se također ističe da je dotok stranih valuta, vezan uz konverziju eura, bio znatno veći nego što se očekivalo, što je dovelo do bitnog povećanja međunarodnih rezervi. Velik dotok stranih valuta u banke utjecao je i na kamatne stope, koje su zabilježile znatniji pad – kaže se u izvještaju.
Vlada u Zagrebu je – prema ocjenama Međunarodnog monetarnog fonda – zabilježila nešto slabije rezultate na području strukturnih reformi. Brojni zastoji u njihovom ostvarenju – ocjenjuje se u izvještaju – mogu se pripisati njihovoj složenosti i političkim događajima. Vlada je do kraja prošle godine ispunila zadane ciljeve na smanjenju broja vladinih djelatnika, a taj će se proces nastaviti sve dok se ukupan broj vladinih djelatnika ne smanji za 10.000, odnosno, za pet posto – kaže se u izvještaju.
Proces privatizacije bio je sporiji nego što se očekivalo – ocjenjuje Međunarodni monetarni fond, ističući da se strategija privatizacije ipak nije promijenila, niti da je vlada manje odlučna u njenom provođenju. Kao poseban uspjeh u izvještaju se ističe privatizacija bankovnog sustava, koji – kako je rečeno – nije privatiziran, samo da bi se na privatizaciji zaradilo, već su traženi strateški ulagači. Ovakva je politika – zaključuje se u izvještaju – pomogla u stvaranju vrlo konkurentnog i stabilnog bankovnog sustava.
Što se tiče tekuće godine, može se očekivati daljnji stabilni rast ekonomske aktivnosti, relativno niska ifnalcija i daljnje smanjenje proračunskih manjkova – ocjenjuje Međunarodni monetarni fond, upozoravajući da se u provođenju proračuna, vlada ne smije obazirati na zahtjeve za povećanjem plaća ili subvencija preko predviđene razine. U izvještaju se također ističe “hitna potreba” da se nastavi sa strukturalnim reformama i privatizacijom, te se ocjenjuje da su dosadašnji vladini napori na privatizaciji velikih javnih poduzeća bili – kako se kaže u izvještaju - “neuvjerljivi”.