Linkovi

Kirkpatrick: NATO treba primiti svih deset članica Vilniuske skupine (18/4/02) - 2002-04-18


Na Capitol Hill, u Kongresu Sjedinjenih Država, jučer se govorilo o budućnosti NATO saveza i njegovu proširenju na niz zemalja Istočne i Središnje Europe, koje je planirano za jesen. Ova je tema razmatrana na panelu koji je organizirao Odbor Zastupničkog doma za međunarodne odnose, a gostovali su istaknuti američki vanjskopolitički i vojni stručnjaci. Njihov zaključak glasi: u NATO savez treba primiti što više novih članica koje su ispunile uvjete za članstvo, a Brisel treba učiniti sve kako bi – nakon prijema – te zemlje postale zaista uspješne članice sjeverno-atlantske političke i vojne zajednice.

Na summitu NATO saveza u Pragu, krajem studenog, u NATO savez će najvjerojatnije biti primljeno više država - 5 do 7 - od ukupno devet kandidata za članstvo, smatraju američki stručnjaci koji su gostovali na jučerašnjem kongresnom panelu.

Thomas Szayna, vojni analitičar pri korporaciji Rand sažeo je izglede devet država kandidata. Trima balitičkim zemljama, Litvi, Estoniji i Latvija, te Sloveniji članstvo je gotovo zajamčeno. Ulazak Slovačke je također prilično izvjestan, pod uvjetom da na skorim izborima ne pobijedi bivši predsjednik te zemlje Vladimir Mečiar, poznat po svojoj ne-demokratskoj prošlosti. Bugarska i Rumunjska – iako ponešto kasne s političkim i gospodarskim reformama - također imaju prilično dobre izglede da ove godine postanu članice NATO saveza, najviše zbog njihove pomoći Sjedinjenim Državama u ratu protiv globalnog terorizma. Albanija i Makedonija – koje su također države kandidati – nemaju u ovom krugu učlanjenja velika izglede.

Međutim, niti jedna od novih članica neće to postati zbog svoje vojne sile, zaključio je Thomas Szayna. Razlozi za proširenje NATO saveza su mahom geo-političke prirode – NATO savez se proširuje zbog toga što u središnjoj i istočnoj Europi treba održati mir i stabilnost, a to je najlakše ako su tamošnje države demokratske. Demokracija se, pak, učvršćuje i članstvom u NATO savezu, rekao je Philip Gordon , stručnjak iz washingtonskog Instituta Brookings.

Odom: Bez NATO-a, Istočna Europa kao bivša Jugoslavija

Bivši direktor Agencije za nacionalnu sigurnost, umirovljeni general William Odom, potkrijepio je ovu tvrdnju ovim riječima: “da nije postojala mogućnost članstva u NATO savezu, Istočna bi Europa vjerojatno danas nalikovala prostoru bivše Jugoslavije s početka devedesetih godina. Mađarska manjina u Rumunjskoj, Srbiji i Slovačkoj; Poljaci u Litvi, Bjelarusu i Ukrajini; Turci u Bugarskoj, a Albanci u Makedoniji... sve su to bile potencijalne iskre sukoba.

"Zbog čega do sukoba ipak nije došlo, ili su bili mnogo slabiji od očekivanog?" - upitao je William Odom, te odmah ponudio svoj odgovor: "Zbog toga što zemlje koje su željele postati dijelom NATO saveza nisu htjele pokvariti svoje izglede za prijem. Bez nade u članstvo, neki bi njihovi vođe vjerojatno pali u napast da iskoriste ovakve probleme s manjinama u vlastite, domaće političke svrhe."

Gospodin Odom, koji danas radi u Institutu Hudson, dodao je da “svatko tko se protivi proširenju NATO saveza treba objasniti kako će se problemi s istočnoeuropskim manjinama u budućnosti rješavati, ako se isključi mogućnost daljnjeg proširenja sjeveroatlantskog saveza.”

Kirkpatrick: Jamstvo da Europa nikad više neće biti bojno polje

Jeane Kirkpatrick, bivša američka veleposlanica u Ujedinjenim Narodima, izjavila je da će širenje NATO saveza ojačati demokraciju i tržišnu ekonomiju u jugoistočnoj Europi: "Prijem svih deset članica Vilnijuske skupine, devet država kandidata i Hrvatske, ojačalo bi demokratske institucije u toj regiji, osnažilo vladavinu zakona. Regija bi bila zbog toga stabilnija. Po mom mišljenju, sve će te zemlje biti uskoro i kandidati za Europsku uniju. To je važno, jer su ta dva trenda, širenje Europske Unije i širenje NATO- saveza, komplementarni. Oba integracijska trenda jamče da Europa više nikad neće biti bojno polje, kao što je to bila u prošlosti."

Philip Gordon, analitičar iz Instituta Brookings podsjetio je da Hrvatska nije prošla kroz takozvani Membership Action Plan, postupak koji je obavilo svih devet formalnih kandidata za članstvo, te se zbog toga o hrvatskom članstvu na summitu u Pragu neće govoriti. Međutim, on je napomenuo da se “zemljama koje žele postati članice ne može u nedogled govoriti da se ‘moraju više truditi, te da će jednog dana ući u NATO’”.

Gordon: Strah od rasplinjanja NATO saveza neutemeljen

No, američke je kongresmene zanimalo kako će se NATO savez nositi sa velikim brojem novih članica, hoće li se njegova vojna misija u budućnosti rasplinuti? Philip Gordon je odgovorio ovim riječima: "Kritike o mogućem rasplinjavanju proširenog NATO saveza su potpuno pogrešne. NATO savez nikad nije bio savez jednakih članica, u kojem je svaka država imala jednak glas. NATO je uvijek ovisio o čelnoj ulozi Sjedinjenih Država. Prema tome, nije točno kada se tvrdi da je NATO savez sa 19 članica efikasni vojni stroj, a da će sa 24 iili 26 članica biti glomazni mastodont. Kao i u prošlosti, bit će ključna američka čelna uloga. NATO će biti efikasan ako ga nastavimo voditi kao što smo to i do sada činili."

Philip Gordon je međutim predložio da NATO savez ipak uvede jednu strukturnu izmjenu: mogućnost suspenzije članstva za državu koja prestane ispunjavati vojne ili političke kriterije članstva.

XS
SM
MD
LG