Istraživanja na nacionalnoj razini pokazuju da američki tinejdžeri ne razumiju kako funkcionira bankarski, ulagački i kreditni sustav. Kako javlja Linda Cashdan, savezna vlada i financijske ustanove odlučile su zbog toga povesti svojevrsnu obrazovnu kampanju čiji je cilj povećati tzv. 'financijsku pismenost'.
Kako funkcionira porezni sustav? Koliko nas koštaju zajmovi? Kako voditi evidenciju o potrošenom i zarađenom novcu? Kako ulagati u burze dionica? Kupiti policu osiguranja? Ili planirati prihod za mirovinu?
Financijski pismena odrasla osoba morala bi biti u stanju odgovoriti na ova pitanja. Međutim, kaže Dara Duguay, koja se nalazi na čelu koalicije vladinih i privatnih financijskih agencija, kojoj je cilj promicanje financijske pismenosti, mnogi mladi Amerikanci nisu u stanju odgovoriti na ova pitanja.
Primjerice, troškovi uzimanja zajma - posuđivanja novca! Mnogi Amerikanci koji napune kreditne kartice dugovima ne shvaćaju koliko ih na kraju košta plaćanje kamata. "Ako na kreditnoj akrtici dugujete tisuću dolara - uz kamatu od 17 posto - i plaćate samo minimalni mjesečni iznos, ovaj dug nećete otplatiti 12 godina! A u trenutku kad završite s otplaćivanjem platit ćete sve skupa još tisuću dolara u kamati", objašnjava Dara Duguay.
Ima i drugih načina u kojima nedovoljna financijska pismenost može ispasti skupa. Mnogi Amerikanci svakondevno bacaju novac na lotto i lutriju, kaže Dara Duguay, jer ne shvaćaju da su šanse da na lutriji nešto zarade u stvari apsurdno male. "Statistički imate veće šanse da dobijete bakterijsku bolest koja uništava tijelo negoli da dobijete na lutriji. Dakle, ako čekate na lutriju da riješite svoje financijske probleme, vjerojatno ćete čekati vrlo dugo."
Jane Schuchardt vodi tečajeve iz financijske pismenosti za Ministarstvo poljoprivrede. Ona kaže da mnogi griješe ako očekuju da će se brzo obogatiti ulaganjem u dionice.
U stvarnosti, kaže ona, najbolji način da na dionicama zaradite novac jest da ulažete “pažljivo i na duge staze”: "Vrlo se rijetko može na brzinu postati bogat. Prosječni potrošač zarađuje najviše tako što stalno štedi, od najranije dobi."
Ali, novac se zarađuje i na taj način da se osoba informira o funkcioniranju vrlo složenog sektora financijskih usluga. "Bankarstvo je postalo vrlo složeno. Ulaganje je postalo vrlo složeno. Čak je i najjednostavnija, temeljna štednja postala složena – naime prosječni štediša može svojim novcem raspolagati na niz novih načina", kaže Jane Schuchardt.
Upravo ta složenost suvremenog bankarskog sustava čini financijsku pismenost teško ostvarljivom, kaže gospođa Schuchardt. No istovremeno, financijska pismenost danas je važniija nego iakd prije.