Iza nezaposlenosti, Hrvati kao najveći problem u svojem društvu vide korupciju, a najkorumpiranijim profesijama smatraju liječnike, policajce i političare – jedan je od zaključaka iz izvještaja o korupciji kojeg je objavila Inicijativa za razvoj pravosuđa na jugoistoku Europe (Southeast European Legal Development Initiative - SELDI).
Izvještaj o korupciji temelji se na dva istraživanja, provedena u sedam zemalja – Albaniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Hrvatskoj, Makedoniji, Rumunjskoj i Srbiji. Općenito govoreći, istraživanja su pokazala da je korupcija u regiji europskog jugoistoka i dalje vrlo proširena, unatoč naporima vlada spomenutih zemalja da je smanje.
U dijelu istraživanja provedenom u Hrvatskoj ističe se da, unatoč nedavnim promjenama Kaznenog zakona, usvojenim da bi se ispunile međunarodne obveze Zagreba u borbi protiv korupcije, još uvijek ne postoje posebni istražitelji za slučajeve korupcije. Kao korak naprijed u borbi protiv korupcije navode se planovi za osnivanje Ureda za spriječavanje korupcije i organiziranog kriminala, poznat pod skraćenicom USKOK. S druge strane, kaže se u izvještaju, uklanjanje korupcije još uvijek otežavaju sporo funkcioniranje pravosudnog sustava, te propusti u profesionalnoj obuci sudaca.
Ankete, provedene u Hrvatskoj u veljači 2001. i 2002, pokazale su da Hrvati – doduše u nešto manjoj mjeri od stanovnika Albanije, Bugarske, Bosne i Hercegovine, Rumunjske i Srbije – smatraju da je korupcija prilično raširena u javnom sektoru. Iza nezaposlenosti, upravo korupciju smatraju najvećim problemom u državi. Kao glavni čimbenik koji pridonosi širenju korupcije navode težnje onih na vlasti da se što brže obogate, no ističu i važnost niskih plaća i moralne krize u razdoblju tranzicije.
Na pitanje: “Je li od vas netko – i tko - tijekom protekle godine tražio da mu date neki oblik nadoknade kako bi vam riješio odredjeni problem,” gotovo 25 posto ispitanika navelo je policajce. Za njima slijede liječnici, poslovni ljudi, dužnosnici lokalnih vlasti i carinici. U profesionalnom sektoru, Hrvati kao najkorumpiranije vide – redom – liječnike, čelnike političkih stranaka, administrativne dužnosnike u pravosuđu i carinike. Najmanje su korumpirani – smatraju Hrvati – nevladine organizacije, učitelji i novinari.
Što se tiče državnih institucija, istraživanje je pokazalo – piše u izvještaju – da ispitanici u svih sedam zemalja smatraju carinsku i poreznu službu, te pravosuđe kao centre “velike korupcije”. U slučaju Hrvatske, ispitanici smatraju da najveća korupcija vlada u Agenciji za privatizaciju, a zatim – redom – u tijelima lokalne vlasti, policiji, carini i ministarstvima koja imaju veze s gospodarstvom. Najmanje je korumpiran, vjeruju Hrvati, položaj predsjednika.
Iako je vrlo mali broj ispitanika priznao da i sam sudjeluje u korupciji, Hrvati su – zajedno sa stanovnicima ostalih šest zemalja sjugoistoka Europe u kojima je provedeno istraživanje – umjereni pesimisti što se tiče mogućnosti uklanjanja korupcije. Ipak – kaže se u izvještaju – njihova bi se istraživanja mogla promijeniti kada bi se pojavili legitimni društveni mehanizmi učinkovitiji od korupcije.
Inicijativu za razvoj pravosuđa na jugoistoku Europe osnovao je Međunarodni pravni institut za razvitak, kojem je sjedište u Rimu, u suradnji s bugarskim Centrom za razvoj demokracije.