U Centru Woodrow Wilson ovdje u Washingtonu jučer je predavanje održao Radovan Vukadinović, profesor međunarodnih odnosa na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti i predsjedatelj Hrvatsko-atlantskog vijeća. Naslov njegova predavanja – Sigurnosna situacija u jugoistočnoj Europi.
Radovan Vukadinović je u svom izlaganju rekao da se sigurnosna situacija u regiji poboljšala, što je rezultat političkih promjena u pojedinim zemaljama, pada Slobodana Miloševića, međunarodnih mirovnih napora, te pojačane bilateralne suradnje među državama nastalim na teritoriju bivše Jugoslavije. Međutim, postoje potencijali za nove prijetnje miru i stabilnosti, rekao je gospodin Vukadinović.
Nabrojivši moguće izazove regionalnoj stabilnosti u budućnosti – u Bosni i Hercegovini, na Kosovu, Srbiji i Makedoniji – Radovan Vukadinović je rekao da “lokalni problemi još uvijek nisu riješeni u potpunosti.” On se zbog toga založio za međunarodnu nazočnost u regiji, i to – kako je rekao – “u razdoblju koje bi obuhvaćalo cijelu jednu generaciju.” Takva međunarodna prisutnost, rekao je on, obuhvaćala bi političku, gospodarsku pa i vojnu komponentu. “Jedino se tako razdoblje nestabilne sigurnosti može zamijeniti razdobljem kooperativne sigurnosti, koja se temelji na suradnji država regije” – smatra Radovan Vukadinović.
U razgovoru za Glas Amerike Radovan Vukadinović pojašnjava ovu svoju tvrdnju, koja bi mnogima u regiji a i u inozemstvu -zbog zatražene duljine angažmana - mogla zvučati pomalo nerealistično.
"Ja obično slušateljstvu i u Europi i u Americi kažem da se radi o potrebi dugoga prisustva. Ono naravno ne mora biti strahovito veliko, ali mora biti vidljivo. Mora biti jasno da se snage Sjedinjenih Država i Europe nalaze na tim prostorima, te da su prema tome sve ideje o nekakvim incidentnim situacijama samim tim otklonjene. Strane snage samim tim unose jednu stabilnost. Hoće li one u regiji biti 30, 40, 50 ili 60 godina, svejedno. Ja mislim - što dulje to bolje," istaknuo je.
Radovan Vukadinović smatra da je za stabilizaciju regije također od ključne važnosti da prođe kroz generacijsku promjenu, odnosno “da na političku scenu stupe ljudi koji nisu opterećeni strahotama koje su se zbivale u nedavnoj prošlosti.” Gospodin Vukadinović je u svom izlaganju u Centru Woodrow Wilson izdvojio Hrvatsku kao “u ovom trenutku, jedinu stabilnu zemlju zapadnog Balkana.” Zbog toga, osim prema Zapadu, Hrvatska bi trebala početi voditi aktivniju politiku i na Balkanu.
"Ako gledate danas, Hrvatska prema Zapadnoj Europi vodi jednu vrlo aktivnu politiku. U ovoj regionalnoj suradnji, tu neke velike politike nema, obavlja se ono što se treba obaviti. I ide se isključivo na one pozicije koje su korisne. To je premalo. Hrvatska bi trebala biti snaga koja bi pratila te promjene u susjedstvu, koja bi se odmah uključivala – ne samo zato što je to njezin politički interes, za stabilnošću u ovim prostorima – nego zato što je to i njezin ekonomski interes. Jer, upravo je danas očito da Hrvatska na Istoku i na Jugu ima svoje vrlo snažno tržište," rekao je gospodin Vukadinović.
Hrvatska poduzeća u susjedne države već sada izvoze razmjerno mnogo. “Ako odete u trgovine u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori ili Jugoslaviji, vidjet ćete da je polovica robe uvezena iz Hrvatske” – rekao je Radovan Vukadinović u svom izlaganju u Centru Woodrow Wilson. Time se i zarađuje novac, ali i postiže regionalna sigurnost – što je i uvjet za ulaz u euro-atlantske integracije, zaključio je Radovan Vukadinović.