Među onim Amerikancima koji provode barem neko vrijeme na Internetu, priličan ih je broj u posljednje vrijeme kroz svoju elektronsku poštu dobio barem jednu, - a možda i desetak -, poruka od nekoga tko se predstavlja kao biznismen ili ministar neke zapadnoafričke države, najčešće Nigerije ili Togoa. Autor pisma obično opisuje neku strašnu prijevaru koja se događa u njegovoj zemlji, zbog koje on treba hitno na inozemno bankovni račun položiti par desetaka milijuna dolara gotovine ... ili nekoliko desetaka kilograma zlata.
Od primatelja poruke se traži samo da osigura neki takav račun, za što će, naravno, biti obeštećen s nekoliko milijuna dolara. Koliko god to zvučalo kao nevjerojatno prozirna prijevara, ipak se, prema podacima Američkog saveznog nadglednog odbora za trgovinu, - koji prima takve pritužbe -, našlo dovoljno naivaca koji su hitno poslali broj svog računa, kao "zasigurno najsigurnije" bankovne lokacije. Treba li uopće reći da se oni deseci milijuna nikada nisu spasili ni na čiji račun, nego, dapače, dogodilo se upravo suprotno – vlasnik računa je bio "spašen" tereta posjedovanja ikakvog novca na tom računu.
Nigerijska prijevara, - kako je nazvana u policijskim krugovima -, u opticaju je već godinama, ali svako toliko rasplamsa se novim žarom. Posljednjih mjeseci život joj je udahnula recesija američkog gospodarstva i znatno manji povrat ulaganja na američkim burzama nego što su se ulagači navikli u par godina takozvanog dot-com procvata. Kako kažu savezni istražitelji za financijske prijevare, ulagači su se sredinom i krajem devedesetih navikli da im burzovna ulaganja donose barem 20 posto zarade godišnje tako da im sada ne zazvoni na uzbunu kada netko ponudi i do 30 posto zarade na ulaganja, što bi se u stara, opreznija vremena zasigurno dogodilo.
Mnoge od najnovijih prijevara temelje se na pretpostavci, - najčešće ispravnoj -, da američki ulagači ne poznaju stanje na drugim burzovnim i financijskim tržištima u svijetu. Tako se, primjerice, u zadnjih godinu-dvije proširila takozvana "europska prijevara". Naivcima se ponudi ulaganje u velike, - ali redovito neimenovane -, evropske banke, gdje se za kratka oročenja dobiva i do 25 posto kamata mjesečno, a već za samo otvaranje čekovnog računa, čak 20 posto kamata! Tom je prijevarom, tvrde američki istražitelji, iz džepova Amerikanaca izvučeno u posljednjih godinu dana skoro dvije milijarde dolara.