Odvratna praksa trgovine muškarcima, ženama i djecom jedan je od najozbiljnijih oblika kršenja ljudskih prava, koji pogađa ljude u mnogim zemljama. Prema najnovijem izvještaju State Departmenta o ljudskim pravima, svake se godine u svijetu kupi ili proda više od sedam stotina tisuća ljudi.
Glavne žrtve trgovaca ljudima su žene i djeca iz istočne Europe, Euro-azije i jugoistočne Azije. Otete na silu ili zavedene lažima i prijevarama, žrtve se prevoze u druge zemlje. Tamo su prisililjene raditi u uvjetima ispod svakog standarda u tvornicama, kao pomoć u kućama, odnosno, kao radnici na farmama ili ih se seksualno eksploatira.
Otimanje muškaraca, žena i djece iz manjinskih plemena na jugu Sudana za robove, prisilni rad i isplaćivanje otkupnine i dalje se nastavlja.
U zemljama kao što su Bugarska, Rumunjska, Moldova, Rusija, Ukrajina, Armenija, Azerbejdžan i Gruzija, žene se prodaju za spolnu eksploataciju u Makedoniji, Grčkoj, Turskoj, Jugoslaviji, Bosni i Hercegovini, Poljskoj i svim dijelovima Europe. Djevojčice se prisiljava da se bave prostitucijom. Zlostavljanje može početi i prije nego što napuste rodnu zemlju. Neke žene su prevoze u veće gradove, gdje su izložene teškom fizičkom i psihološkom mučenju. Kada napuste zemlju, oduzimaju im se osobne isprave i tjera ih se da rade kao prostitutke u gradovima diljem Europe.
Prema procjenama, u Tajlandu se prostitucijom bavi najmanje dvije stotine tisuća žena i djece. Žene iz Tajlanda prodaju se u Japan, na Tajvan, u Australiju, Europu i Sjedinjene Države, uglavnom za spolnu eksploataciju, no i za tvornice u kojima vladaju nehumani uvjeti rada. Žene i muškarci iz Burme, Kambodže, Kine i Laosa također se prodaju u Tajland kao radna snaga i za prostituciju.
Kako je rekla dužnosnica State Departmenta Nancy Ely-Raphel, “U nekim zemljama, trgovini ljudima pridonose i razni društveni i kulturni običaji, kao što je pridavanje male vrijednosti ženama i djevojčicama u društvu i praksa da siromašni roditelji prepuštaju brigu o svojoj djeci bogatijim prijateljima ili rodbini. Štetni stereotipi žena kao imovine, robe, slugu i spolnih objekata u raznim kulturama samo čine problem trgovine ljudima još složenijim.”