Hoće li Sjedinjene Države napasti Irak u okviru globalnog rata protiv terorizma? Kako je javljeno, dužnosnici administracije predsjednika Busha razmatraju ovu mogućnost. Eventualni rat s Irakom ima u Washingtonu kako pristaše, tako i protivnike.
Bivši direktor Središnje obavještajne agencije CIA-e James Woolsey jedan je od onih koji vjeruju da Sadama Huseina treba hitno ukloniti s vlasti. Gospodin Woolsey zagovara napad na Irak, čak i ako se ne može pronaći veza između Bagdada i al-Qaide: "Ukoliko postavite pitanje: Može li se na sudu izvan svake sumnje dokazati da je Irak bio iza napada od 11. rujna?, odgovor će vjerojatno biti: 'Ne'. No, ukoliko postavite pitanje: Može li se dokazati da je u posljednjih deset godina Irak bio angažiran u terorizmu protiv Zapada i Sjedinjenih Država, da postoji mogućnost da je bio upleten u napade od 11. rujna, i da razvija oružje za masovno uništavanje kako bi terorizirao svoje susjede?, odgovor će biti: 'Da'. Mislim da nam nikakvo odugovlačenje nije u interesu. Vjerujem da bi brza ofenziva, naoružavanje iračke oporbe i korištenje razorne američke zračne sile protiv Iraka vrlo brzo dovelo do pobjeda na sjeveru i jugu zemlje. U tom trenutku, moći ćemo razmotriti – što dalje."
de Borchgrave: al-Qaida i Irak nisu povezani
Međutim, ima analitičara koji se ne slažu s ovom ocjenom. Među njima je stručnjak za vanjsku politiku Arnaud de Borchgrave: "Mislim, a to možete čuti i diljem svijeta, da sada imamo briljantnog čelnika u Bijeloj kući, koji uživa podršku 80 do 90 posto Amerikanaca i sada tražimo sljedeći rat. Mislim da rat s Irakom nitko nije dobro promislio. Mnogi jednostavno žele konfrontaciju sa Sadamom. Ima tu i nostalgije među ljudima koji su prije jedanaest godina ostavili Sadama na vlasti, ali ima i onih koji vjeruju da je on na neki način povezan s al-Qaidom i globalnim terorizmom. Svaka inteligentna osoba, koja je ovo pažljivo razmotrila, zna da između al-Qaide i Iraka ne postoji nikakva veza."
Gospodin Borchgrave nadalje dodaje da su pozivi na rat protiv Iraka daleko više motivirani domaćom politikom, nego realnim sagledavanjem stanja na terenu: "Vojni čelnici koje poznajem daleko su oprezniji. Ne sviđa im se ideja o loše promišljenoj kampanji. Znaju da Irak nije Afganistan, već da se radi o daleko složenijoj situaciji. Iako su Iračani znatno slabiji nego što su bili kada su napali Kuvajt, ipak bi napad na Irak tražio velik broj vojnika na terenu. Jasno je da Sadam razvija oružje za masovno uništavanje. Svi to znaju. Mislim da bi Iran i Sjeverna Koreja također željeli razviti takvo oružje. No, svrstati ih zajedno u 'osovinu zla' vrlo je opasno. Govorim iz vlastitog iskustva. Tri puta sam intervjuirao Sadama i znam da je vrlo zao čovjek, no treba ga tretirati potpuno drugačije od al-Qaide."
Pipes: Akcija protiv Iraka bila bi uspješna
Daniel Pipes, direktor Foruma za Srednji istok u Philadelphiji zagovara svrgavanje Sadama Huseina, bez obzira na to je li ili nije povezan s al-Qaidom. Gospodin Pipes smatra da bi američki napad na irački režim vrlo brzo doveo do pobjede, a optimističan je čak i u slučaju da Washington mora sam krenuti u takvu operaciju. "Mislim da su mali izgledi da će Sjedinjene Države potpuno same krenuti na Irak. No, mislim da bi i takva operacija uspjela, iako bi bila teža. Jedina zbilja važna zemlja u takvoj operaciji bila bi nam ili Turska na sjeveru, ili Saudijska Araija na jugu. Turska je pokazala spremnost da dozvoli razmještanje američkih snaga u tamošnjim bazama. Što se tiče iračke oporbe, ona je prilično slaba. No i u Afganistanu, Sjedinjene su Države trebale obaviti lavlji dio posla, ali je zato Sjeverni savez sada na vlasti."
Gospodin Pipes kaže da je teško reći koliko bi rat protiv Iraka trajao i koliko bi koštao, no slaže se s ocjenom predsjednika Busha da je Irak danas jedna od “najviše zlih i prijetećih država na svijetu.”
Niskanen: Napad ne bi bio niti moralno opravdan, niti mudar
S druge strane, predsjedatelj Instituta Cato Wiliam Niskanen smatra da napad na Irak ne bi bio niti moralno opravdan, niti mudar: "Administracija predsjednika Busha ne bi trebala, nakon uspjeha u ratu u Afganistanu krenuti u rat s Irakom, ukoliko ne može predočiti uvjerljive dokaze da je Sadam pomogao u organiziranju ili provođenju napada od 11. rujna. Za sada takvih dokaza nema. Drugo, za rat s Irakom imat ćemo vrlo malo saveznika u regiji, kojim nam trebaju za baze, logističku podršku i prelete. Treće, teško da ćemo imati jaču podršku drugih zemalja. Četvrto, iračka je oporba slaba, neorganizirana i loše naoružana. Stoga bismo taj rat trebali izbjeći, ukoliko za njega nemamo drugog opravdanja od uvjerenja da je Sadam opasan i zao čovjek."
Neki mediji javljaju da je administracija već donijela odluku glede eventualnog rata, dok dužnosnici administracije tvrde da za sada još ništa nije odlučeno. Nedavne su ankete pokazale da većina Amerikanaca podržava vojnu akciju protiv Iraka. No, s obzirom da su demokrati u Kongresu počeli postavljati pitanja o smjeru rata protiv terorizma, administracija će morati dobro odvagnuti različite čimbenike, prije nego što krene protiv Sadama Huseina.