Na redu je redovita rubrika Svijet knjige. U njoj govorimo o upravo objavljenoj biografiji američkog financijera i filantropa Georgea Sorosa, naslovljenoj Život i doba mesijanskog milijardera. Autor joj je Michael Kaufman, dugogodišnji novinar New York Timesa. Njegova je knjiga prva biografija Georgea Sorosa u pisanju koje je, putem razgovora s autorom, pomogao i sam gospodin Soros.
Za Georgea Sorosa je netko jednom prilikom rekao da je “jedini američki građanin koji posjeduje vlastitu vanjsku politiku”. Ovakva se ocjena temelji na djelatnosti gospodina Sorosa u posljednjih dvadesetak godina – filantropskom radu u više desetaka zemalja svijeta, kojem je cilj jačanje otvorenog društva, odnosno njegovih liberalnih, građanskih ustanova. George Soros - koji se obogatio vođenjem investicijskih fondova niza američkih milijardera - poklonio je u te, pro-demokratske svrhe nekoliko milijardi dolara vlastita novca. Najveći dio otišao je u bivše komunističke zemlje, koje su prije desetak godina počele uspostavljati građansko društvo.
Nova biografija Georgea Sorosa opisuje razvoj tog – kako ga mnogi nazivaju – “genija kapitalizma.” Rođen u Mađarskoj, u židovskoj obitelji, Soros se već u 14. godini susreo sa smrću, za vrijeme nacističkih progona Židova, 1944. godine, u Budimpešti. Obitelj Soros se uspjela spasiti jer joj je pošlo za rukom da se, u kaosu rata, predstavlja kao kršćanska obitelj. 1949. godine, George Soros već studira u Londonu.
O tim danima, George Soros kaže: “Imao sam 17 godina - bez novca, bez prijatelja, bez ikakve budućnosti. Osjećao sam da sam dodirnuo samo dno. Gore ne može biti. To je snažan osjećaj. On je obilježio ostatak mog života. Ja naime imam neku vrst fobije – najviše me je strah da se to razdoblje mog života ne ponovi.”
I zaista – nije se ponovilo. George Soros od tada niže uspjehe. 1956. odlazi na Wall Street, gdje postaje burzovni stručnjak za europska tržišta. 1973. postaje jedan od najpoznatijih menadžera privatnih investicijskih fondova. 1981. godine jedan ga financijski časopis proglašava “najboljim menadžerom investicijskih fondova na svijetu.” Međutim, manipuliranje novcem nikad nije bilo ono što je Soros stvarno želio. “Ja sam u tome dobar, no moji su pravi interesi drugdje” – rekao je jednom prilikom.
Filozofija i filantropski rad – dvije su od glavnih privatnih preokupacija Georgea Sorosa. Filozofija ga zanima od mladosti, no oni koji su čitali njegove eseje smatraju da se filozofijom George Soros ne bi trebao ozbiljnije baviti – piše u svojoj knjizi Michael Kaufman. Filantropijom, odnosno doniranjem novca u razne dobrotvorene svrehe, gospodin Soros se počeo baviti tek nakon profesionalnog uspjeha na burzi. Najviše će ostati upamćen po desecima projekata koji su “otvarali” začahurena komunistička društva: uvođenju novih udžbenika u Mađarskoj, 1984. godine; ili recimo, uvođenju interneta na 33 regionalna sveučilišta u Rusiji, 1999. godine.
“Kao donator, Soros je nestrpljiv. Takav je i kao burzovni mešetar. Od projekata u Južnoj Africi ili Kini, brzo je odustao – čim se vidjelo da od toga neće biti ništa” – piše Michael Kaufman, autor biografije Georgea Sorosa. Upitan kako da ga predstave na nekom javnom skupu, rekao je: “recite da sam financijski, filantropski i filozofski mešetar.” Michael Kaufman smatra da će Soros ostati upamćen upravo po svom filantropskom radu. Jer, kako piše u nedavno objavljenoj biografiji Georgea Sorosa - “investitora i filozofa poput Sorosa bilo je i bit će, međutim ono po čemu će se on stvarno pamtiti jest rad na jačanju liberalnog, građanskog društva.”