Sjedinjene su Države zemlja imigranata. Svake se godine u Ameriku legalno useli više od milijun ljudi. O useljeničkoj politici, kao i trendovima na tom području, na početku 2002. godine novinarka Glasa Amerike Oksana Dragan razgovarala je s Jeffreyem Passelom, znanstvenikom koji radi u Institutu za urbane probleme, u Washingtonu.
Najnoviji podaci o useljevanju u Sjedinjene Države dolaze iz popisa stanovništva koji je proveden 2000. godine. Podaci često vrlo iznenađuju, kaže Jeffrey Passel: "Demografi poput mene bili su iznenađeni velikim brojem useljenika koji su posljednjeg desetljeća došli u zemlju. Popis stanovništva pokazuje da je u inozemstvu rođen 31 milijun državljana Sjedinjenih Država, od 281 milijuna koliko zemlja ima stanovnika. To je oko 11 posto stanovništva. Naše su procjene prije popisa stanovništva bile da je broj američkih državljana rođenih u inozemstvu negdje između 28 i 29 milijuna."
Razliku od dva-tri milijuna Jeffrey Passel pripisuje broju ilegalnih useljenika, koji se ne spominju u službenim statistikama, no mnogi od njih sudjelovali su u popisu stanovništva.
Koje su najpopularnije savezne države?
Međutim, demografe nije iznenadilo podrijetlo najnovijih useljenika. Gotovo trećina ih stiže iz Meksika, četvrtina iz drugih djelova Južne Amerike i Kariba, a četvrtina iz Azije, pogotovo Kine i Indije.
Većina novopridošlica naseljava se u šest saveznih država: Kaliforniji, New Yorku, Texasu, Floridi, New Jerseyu i Illinoisu. No, useljenika ima sve više i više i u drugim djelovima zemlje, kaže Jeffrey Passel. "Najveći rast broja useljenika je u središnjim saveznim državama. Nevada i Arizona imaju najbrži rast, no tu su i Kolorado, Nebraska, Iowa, Arkansas – lokaliteti koje često ne povezujemo s imigrantima. I u državama Juga i Istoka – Tennesseeju, Indijani, Sjevernoj Karolini i Georgiji, također ima mnogo useljenika, tamo je u stvari njihov broj najbrže rastao."
Rastao je zbog toga što je u tim državama najlakše pronaći posao, kaže Jeffrey Passel: “Tu se prije svega radi o slabo plaćenim poslovima, za koje ne trebaju neke posebne kvalifikacije – rad na peradarskim farmama, u mesnoj industriji, općenito lakoj industriji, kao i u hotelima i restoranima, kojih naravno ima posvuda.”
2002. nije kao devedesete!
Jeffrey Passel, demograf koji radi u washingtonskom Institutu za urbane probleme, upozorava da će ova godine za imigrante biti nešto drugačija no što su to bile prethodne: "Neke su se stvari promjenile. Za vrijeme devedesetih, posao nije bilo teško pronaći. Stopa neuposlenosti bila je vrlo niska. Međutim, useljenicima je sada teže pronaći stabilan posao, posao od kojeg bi se mogla izdržavati obitelj."
Osim toga, Sjedinjene su Države prije pet godina provele reformu socijalne pomoći siromašnima, koja je u izvjesnom smislu ograničila dobivanje benefecija – bonova za hranu, zdravstvene zaštite, te naknade za one koji su izgubili posao. Gospodin Passel očekuje da će se zbog lošije gospodarske situacije smanjiti broj useljenika, pogotovo onih koji u Ameriku stižu ilegalno: "Mnogo njih radilo je u hotelima, restoranima, nekim granama lake industrije – sve su to područja u kojima u ovom trenutku baš nema mnogo posla."
A tu su, upozorava ovaj američki demograf, i posljedice terorističkih napada na New York i Washington. "Do sada se nisu čuli zahtjevi da se smanji broj useljenika koje zemlja, na zakoniti način, prima svake godine. Bilo je zahtjeva da se ograniči ulaz nekim kategorijama ljudi, koji privremeno borave u zemlji. Također su se čuli zahjevi da se bolje kontrolira koga se pušta u Ameriku. Mislim da će baš na ovom planu u budućnosti biti više nadzora, bilo da se radilo o useljenicima ili o onima koji stižu na privremeni boravak."