Euro je uspješno položio svoj veliki test – intenzivne kupovine subotom prošle su bez bitnijih teškoća - i sada se više od polovice transakcija u gotovini obavlja u eurima.
Euro je postao glavna valuta u 12 država euro-zone nakon subote, presudnog dana u testiranju uspješnosti njegovog funkcioniranja. Radna je subota u prodavaonicama prošla bez zamjetnijih problema usprkos velikom prometu i navali kupaca.
U nekoliko su zemalja čak radile i banke kako bi se smanjio pritisak, a iz mreža bankomata javljaju da se broj zahtjeva za novcem približava standardnom nakon što su mašine bile pod intenzivnim pristiskom doslovno od prvog trenutka Nove godine.
Opće je raspoloženje građana entuzijastično, ljudi su praksom prihvatili krilaticu "Euro – naš novac", koncentirajući se na učenje baratanja novim sredstvom plaćanja.
Prijelaz s nacionalnih na zajedničku valutu doveo je u mjesecima koji su prethodili ulasku eura u opticaj do izvjesnog porasta cijena – pravdanog konverzijom. Usprkos intenzivnom nadzoru inspekcija, cijene nekih roba i usluga - poput piva, peciva, kave, cestarina i parkiranja - nekoliko su postotaka više od prijašnjih.
Negdje je i pojeftinilo, pogotovo u Njemačkoj gdje su se veliki supermarketi priključili akciji stvaranja povjerenja potrošača u euro snižavanjem cijena.
Prva politička žrtva prelaska na euro bio je pak nestranački talijanski ministar vanjskih poslova Renato Ruggiero. Iznerviran otvorenim skepticizmom nekih ministara u vladi, pogotovo ministra obrane - koji je otvoreno izjavio da bi euro mogao propasti - Ruggiero je odstupio.
Svađom u vladi Italija je postala zemlje na čijem je terenu euro najgore prošao – iako Talijani za razliku od svoje vlade, pokušavaju uhvatiti priključak s ostatkom eurozone u udjelu eura u plaćanju gotovinom.
U nekim zemljama udio plaćanja eurom blizu je 90 posto - u Grčkoj i Nizozemskoj - dok je u Italiji još uvijek oko četvrtine. Četiri od pet Francuza smatraju prelazak na euro uspješnim ili veoma uspješnim. U Španjolskoj je pritisak na trgovine naglašen kupnjom darova – Španjolci po tradiciji daruju djecu tek na praznik Sveta tri kralja, zadnji dan božićnih blagdana.
U većini zemalja eurozone manjkalo je nižih nominacija, onih od pet ili deset eura. U masi od stotinu tisuća komada najvrijednijih banknota od 500 eura u opticaju u Finskoj, sofisticirana zaštita od krivotvorenja, hologram, otpao je sa 18 novčanica.
Za Finsku je vezana zanimljiva pričica o finskom građaninu slovenskog porijekla Janezu Brizelju. Brizelj, u želji da se prvi u Finskoj dočepa eura, stao je u red pred bankom i čekao ponoć na minus 15 stupnjeva Celzija. Banka je mijenjala sve od 100 finskih maraka naviše, a Brizelj je kod sebe imao samo 70, te mu stoga prve europske pare nije mogao uručiti osobno guverner Središnje banke. Banka mu se kasnije ispričala nadoknadom u vrijednosti od 70 finskih maraka.