1. siječanj je dan eura. Tada će euro - nova valuta prihvaćena od strane 12 članica Europske unije - konačno ući u opticaj. Uvođenje eura predstavlja do sada najveći korak prema potpuno integriranoj Europi. Iz Brisela se javio Roger Wilkison.
Od Portugala do Finske, od Irske do Grčke, Europljani se spremaju odbaciti svoje teško zarađene nacionalne valute i razmijeniti ih, za do sada, nikad provjerene euro novčanice. Čelnici Europske zajednice se nadaju da će euro ojačati ekonomiju. Više neće biti mjenjanja deviza, što znači da će poslovanje postati jeftinije i lakše. Očekuje se da će nova valuta ojačati i natjecateljski duh u poslovanju te ograničiti inflaciju.
Uvođenje eura ima i vrlo ambiciozan politički cilj. Jerome Sheridan, direktor Cetra za poslovno upravljanje pri Američkom sveučilištu u Briselu, tvrdi da je cilj, među ostalim, i stvoriti autentični pan-europski identitet. "Euro je stvarni, fizički simbol Europske unije koji će ljudi nositi u svojim džepovima iz dana u dan… To će imati vrlo dubok psihološki utjecaj na građane. Zajednički, europski identitet bit će zbog toga jači."
Oštri kriteriji za ulaz u euro-zonu
Put do prihvaćanja eura počeo je 1992. - sporazumom u Maastrichtu. Sporazum je postavio ograničenja u vezi sa zaduživanjem država Europske unije, veličinu njihova proračunskog deficita i stopu inflacije. Ispuniti ove kriterije za ulaz u euro zonu bilo je mnogim članicama Europske zajednice vrlo teško. Britanija, Danska i Švedska odlučile su da za sada ne uvode euro. Većina građana tih zemalja smatra jedinstvenu valutu korakom prema stvaranju europske super-države, što oni ne žele.
Međutim Grčka, kako kaže njezin ministar gospodarstva Nikos Christoulakis, smatra da će joj uvođenje eura koristiti. "Bilo je potrebno mnogo političke volje i vrlo pažljivog planiranja, kada je u pitanju usvajanje državnog proračuna. Bio je to težak politički zadatak. Ali nužno je bilo da se Grčka pridruži monetarnoj uniji."
Euro je godinama bio virtualna valuta
Tehnički gledano, euro već postoji posljednje tri godine. Velike tvrtke i banke koriste ga u računovodstvu, a mnoge trgovine već izlažu svoje cijene u eurima. Ali manja poduzeća još uvijek imaju problema u prebacivanju na novu valutu. Lionel Barber, urednik europskog izdanja lista Financial Times kaže da je stupanj spremnosti za euro različit, od zemlje do zemlje. "Morate se sjetiti da je euro godinama zapravo bio virtualna valuta. Koristio se u dokumentima financijskih kuća i velikih banaka. Ali ako pogledamo malu trgovinu u Bolonji ili u Ateni, ili čak u divljini sjeverne Finske - ti ljudi još uopće ne poznaju euro."
Problema će posebno biti u Italiji, Španjolskoj, Portugalu i Grčkoj, gdje 90 posto kupaca plaća u gotovini. Izrađeno je 50 milijardi kovanica i 14 milijardi euro novčanica, kako bi se zemlje pripremile na razmjenu valute. Stare valute će se i dalje moći koristiti, u nekim slučajevima, i do 28. veljače, kako je to primjetio urednik europskog izdanja Financial Timesa, gospodin Barber. "To je jednostavno bilo nužno, zbog ogromne količine kovanica i novčanica koje će odjednom ući u opticaj. Onda trebate povući staru valutu i uvesti novu, trebate dati vremena tom procesu. Dakle, imamo tranzicijski period od 2 do 3 mjeseca, i upravo tu će biti najveći pritisak."
Problem povjerenja
Mnogi se građani plaše da će trgovci iskoristiti ovu promjenu kao izgovor za poskupljenja. Ali postoji i dublji problem – problem povjerenja. Ankete pokazuju da novu valutu želi samo oko 50 posto Europljana. Nijemcima posebno teško pada odricanje od marke, koju smatraju simbolom gospodarske stabilnosti. Međutim, Lionel Barber, kaže da se natrag ne može. "Svi se spremaju za ovo. Spremaju se posljednje tri godine. Sam euro je planiran 40 godina. Zamrznuli smo devizni tečaj 1. siječnja 1999. godine. Mislim da je - u tehničkom i političkom smislu - ovo velik uspjeh Europe."
Skeptici međutim upozoravaju da euro – što se tiče dalekosežnijih planova - nije uspio. Na primjer, nije poljuljao svjetsku dominaciju dolara. U stvari, od 1999., euro je izgubio oko jedne petine svoje vrijednosti u odnosu na dolar. Euro također nije uspio izolirati Europu od tuđih gospodarskih problema, primjerice od recesije u Americi. Nitko ne očekuje da će stavljanje u opticaj euro-gotovine poboljšati tečaj europske valute. Međutim, mnogi su uvjereni da će praktične prednosti eura, vremenom, transformirati europski kontinent.