U godini koja je na izmaku svijet je bio svjedokom dramatične promjene u odnosima između Washingtona i Moskve: hladnoratovska retorika zamjenjena je retorikom post-hladnoratovske suradnje. Na ovakav su razvoj događaja utjecali i teroristički napadi na New York i Washington. Iz Moskve, o sadašnjem trenutku američko-ruskih odnosa izvještava Sonja Pace.
Početak nije najavljivao dramatične promjene. Po stupanju na dužnost predsjednika, prije gotovo 12 mjeseci, George Bush je u nekoliko navrata dao izjave koje su upućivale da odnosi s Rusijom za njegovu vladu neće biti jedan od prvorazrednih prioriteta. Sa svoje strane, Moskva je prdubljivala odnose sa zemljama poput Irana, Iraka, Kine i Sjeverne Koreje.
Uz to, dogodilo se i nekoliko neugodnih špijunskih afera. Bilo je i problema u vezi s američko-sovjetskim Sporazumom o kontroli arsenala balističkih raketa: Washington je naime najavio osuvremenjivanje svoje raketne obrane te – zbog toga – i istupanje iz Sporazuma koji je postignut 1972. godine. Zbog svega ovoga, neovisni ruski vojni stručnjak Pavel Felgenhauer rekao je početkom godine da čelnici dviju zemalja još uvijek razmišljaju na hladnoratovski način. "Godina je počela s mnogo napetosti između Moskve i Washingtona... mnogo nerazumjevanja, izgledalo je kao da se vraćamo u razdoblje hladnog rata."
Putin: 11. rujan - izazov cijelom čovječanstvu
Onda su se dogodili teroristički napadi od 11. rujna. Ruski predsjednik Vladimir Putin vrlo je brzo reagirao. “Želio bih izraziti iskrenu i najdublju sućut svim žrtvama i obiteljima poginulih. Značaj današnjih događaja seže dalje od nacionalnih granica. Ovo je izazov cijelom čovječanstvu, barem njegovom civiliziranom dijelu. Rusija iz prve ruke zna što je terorizam. Mi smo ga osjetili, a ne samo slušali o njemu. Mi znamo kako se danas osjeća američki narod. I mi mu poručujemo: 's vama smo'. Vaša bol je i naš bol. Uz vas smo."
Ruski je predsjednik ponudio Americi korištenje ruskog zračnog prostora, a dvije su zemlje počele razmjenjivati obavještajne informacije i surađivati u borbi protiv terorizma.
Felgenhauer: Strateški potez
Jesu li se odnosi zaista toliko dramatično izmijenili?, pitamo Pavela Felgenhauera. “Nisu” – odgovara on. Ovaj neovisni ruski analitičar smatra da su napadi od 11. rujna Vladimiru Putinu pružili priliku da učini nešto što je odavno planirao – da transformira odnose između dvije zemlje. "Radilo se o strateškom potezu gospodina Putina. On je odlučio da budućnost njegove zemlje kao supersile ovisi o tome da ona mora postati dio Zapada. Planovi o takvom pozicioniranju Moskve postojali su i prije 11. rujna. Ono što se dogodilo tog dana, uvelike je olakšalo njihovu provedbu."
Za razliku od nekih njegovih savjetnika, Vladimir Putin shvaća da Rusija nije u stanju uspostaviti neku novu, anti-zapadnu koaliciju država, koja bi bila protuteža Americi. Ako se Rusija želi modernizirati i dostići Zapad, ona mu se mora pridružiti.
Što Rusija dobiva zauzvrat?
Masha Lipman, ruska politička analitičarka i novinarka, smatra da Moskva očekuje ekonomsku korist – trgovinske povlastice, više zapadnih investicija, opraštanje dugova, te podršku u pristupanju Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. No, tu su i drugi ciljevi, kaže gospođa Lipman. "Putin želi da se Rusija na svjetskoj sceni više poštuje, da je se tretira kao jednu od važnih zemalja, bez obzira na njezino siromaštvo. I čini se da Putin to od Zapada i dobiva. Pita ga se za savjet, Rusija se stalno spominje... Američki pristup Rusiji, kao i odnos američkog predsjednika prema Moskvi, u kratko se vrijeme vrlo promijenio."
Kremenyuk: Treba razmišljati na nov način
No, Rusija nije dobila sve što je željela. Washington se povukao iz Sporazuma o balističkim raketama. Proširenje NATO saveza se nastavlja. Victor Kremenyuk, iz moskovskog Instituta za američke i kanadske studije, smatra da su događaji od 11. rujna pokazali da obje zemlje trebaju početi razmišljati na nov način. "Izazove protiv sigurnosti ponekad je često uočiti. Da bi razumjeli nove nuklearne odnosno biološke izazove, možda se trebamo još više približiti, kako bismo ih spriječili. Jesmo li sve učinili kako bi kontrolirali tehnologiju kojom raspolažemo, u obje države? Mislim da nismo."
Victor Kremenyuk smatra da Amerika i Rusija trebaju krenuti dalje od političke retorike svojih čelnika, te produbiti i stabilizirati odnose između dva naroda – a ne samo političara.