Godina koja je na izmaku ostat će zapamćena i po tome što je u den Haag izručen Slobodan Milošević, bivši predsjednik Jugoslavije. Suđenje Miloševiću - prvom čelniku neke države koji je od strane međunarodnog pravosuđa optužen za zločine protiv čovječnosti – počet će početkom 2002. Iz den Haaga se javila Lauren Comiteau.
3. srpnja 2001. godine dogodilo se ono što mnogi nisu očekivali da će ikad vidjeti: Slobodan Milošević se u pratnji straže pojavio u sudnici haaškog Tribunala. Optužnica – zločini protiv čovječnosti. U odgovorima na pitanja suca Milošević je bio arogantan i prkosan. "Ovaj tribunal smatram lažnim tribunalom, a optužnicu – lažnom optužnicom. Tribunal je nezakonit, jer ga nije osnovala Opća skupština Ujedinjenih naroda. Prema tome, zbog toga što je sud ilegalan - nema potrebe da imenujem odvjetnika" - izjavio je tijekom prvog pojavljivanja pred haaškim sucima gospodin Milošević.
Ne samo što nije izabrao odvjetnika, Milošević odbija razgovarati s predstavnicima tužiteljstva, a odbio je i izjasniti se o točkama optužnice, njih 66.
Bogoeva: Dolaze do izražaja sljepoća i iracionalnost S. Miloševića
Jugoslavenska novinarka Julia Bogoeva koja o suđenju izvještava za beogradske listove, o Miloševićevom držanju pred Tribunalom kaže: "Milošević je vrlo konzistentan u svom odbijanju Tribunala. To je njegova već vrlo otrcana tvrdnja. Ona ukazuje na Miloševićevu iracionalnu prirodu, njegovu sljepoću kada je u pitanju situacija u svijetu. On svijet nikad nije razumio, a ne razumije niti svrhu Tribunala."
U svojih nekoliko pojavljivanja pred haaškim sucima, Milošević je često na pitanja odgovarao napadom na sam Tribunal. Optužbe je nazvao apsurnima, tragičnima i monstruoznima. Tužitelja – pomagačem NATO saveza. Tribunal je usporedio s retardiranim sedmogodišnjim djetetom, a proces protiv njega – pokušajem falsificiranja povijesti. Sebe je nazvao mirotvorcem, kojem se sudi samo kako bi se skrenula pozornost od pravih zločina – onih koje je počinio NATO savez.
Optužnica sadrži točke koje se odnose na ubojstva, deportaciju civilnog stanovništva, ratne zločine te genocid – sve to počinjeno tijekom tri ratna sukoba, u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te na Kosovu. Tužitelji tvrde da je Slobodan Milošević bio arhitekt zajedničkog kriminalnog pothvata, u cilju stvaranja Velike Srbije. Optužnica koja se odnosi na zločine u Bosni i Hercegovini, sadrži i točku koja Miloševića tereti za genocid.
Dicker: Može li suđenje biti pravedno?
Richard Dicker, direktor programa za međunarodnu pravdu organizacije Human Rights Watch, kaže da će tužitelji u dokazivanju izravne veze između Miloševića i konkretnih zločina imati težak posao. Njihov će posao pogotovo otežati činjenica što se Milošević ne želi izravno angažirati u suđenju, odnosno ne namjerava izabrati branitelje. "Bit će teško objasniti zbog čega suđenje Miloševiću ne naliči suđenjima na kakva smo na Zapadu inače navikli - sa odvjetnicima koji se nadmeću i diskutiraju. To je velik izazov za suce, jer treba voditi računa o tome što će misliti međunarodna javnost: je li suđenje pravedno, da li se prema optuženom postupa na fer način?"
Blewitt: Miloševićeve odluke ne dovode u pitanje pravednost suđenja
Tužitelji prihvaćaju ovaj izazov. Graham Blewitt, zamjenik glavne tužiteljice, kaže da je njegov posao lakši ako optuženik nema branitelja, i ako se drži pasivno. No, s druge strane, priznaje gospodin Blewitt – tu su onda i dodatne odgovornosti: treba predočiti stvarno jake dokaze o odgovornosti optuženog, kako bi se i suci a i svjetska javnost uvjerili da je Slobodan Milošević kriv za ono za što ga optužnica tereti.
Graham Blewitt kaže da želi da se Slobodan Milošević predomisli, te da angažira dobrog odvjetnika. No, ako se to i ne dogodi, Graham Blewitt je uvjeren da će suđenje biti pravedno. "To je Miloševićeva odluka. To je njegova taktika. Zbog te odluke suđenje neće biti manje pravedno. Milošević smatra da će na ovaj način izboriti bolji konačni rezultat. Međutim, njegova odluka ne dovodi u pitanje pravednost procesa. Mislim da će javnost i nakon ovog suđenja imati povjerenje u Tribunal."
Suđenje bivšem jugoslavenskom predsjedniku za zločine počinjene na Kosovu počinje 12. veljače. Suđenje za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj – koje objedinjuje zajednička optužnica – uslijedit će vjerojatno ubrzo nakon toga.